»Duga mračna noć« uzela je u maceljskim šumama i svećenika pisca Josipa Gunčevića. Rođen je u slavonskom selu Grižićima 15. ožujka 1895. Gimnaziju je započeo u Požegi, nastavio u Đakovu i Osijeku, gdje je maturirao 1914. Bogosloviju je završio u Đakovu 1918., kada je zaređen za svećenika. Doktorirao je 1928. na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Kratko je bio kapelan u Brodu na Savi, a od 1920. do 1925. u Zemunu vjeroučitelj na Građanskoj školi. Nakon toga bio je do 1937. kateheta na zemunskoj Državnoj realnoj gimnaziji, a djelovao je i kao predsjednik Hrvatskoga kulturnoga društva »Tomislav«. Vratio se na brodsku gimnaziju, gdje je od 1939. do 1945. bio ravnatelj. Djelovao je na karitativnom planu, posebice skrbeći se za đake putnike, tzv. vlakaše. Djelatan je bio u HSS-u te osnovao i vodio Hrvatsko kulturno društvo »Berislavić«. Zarobljen je u svibnju 1945. u Sloveniji. Doveden je u Krapinu, zatočen u franjevačkom samostanu, zajedno s još dvadeset svećenika i bogoslova. Sve su ih s tisućama drugih likvidirali partizani u noći između 4. i 5. lipnja kod Donjega Maclja na lokaciji Lepa bukva.
Uz nastavnički i javni rad, bio je vrlo plodan pisac. Započevši u »Glasniku biskupija Bosanske i Sriemske« 1919., najveći je broj članaka napisao u »Katoličkom tjedniku«, a javljao se i u »Kalendaru Hrvatskoga radiše«, »Vrhbosni«, »Posavskoj Hrvatskoj«, »Hrvatskom sjeveru«, »Bogoslovskoj smotri« i dr. Pisao je o socijalnim, psihološkim, pedagoškim, teološkim, crkvenim povijesnim i pravnim pitanjima, o narodnim običajima i dr.
Objavio je više brošura i knjiga, primjerice »Komunizam – što je? Što nosi?«, »Komunizam u srednjoškolskim klupama«, »Nacionalitet s materijalne i formalne strane«, gdje je obradio državna ustrojstva u Sovjetskom Savezu, Njemačkoj i Italiji. Polemičko-apologetske naravi rasprave su »Silab i moderne zablude« te »Gdje nam je spas?«. Mogu se spomenuti još »Novi društvovni poredak u Hrvatskoj« te rasprava »Katolička savjest i sviest«, posljednje djelo, posvećeno pitanjima odnosa katolika prema državi te gledanju Crkve na socijalna pitanja, umjetnost, prosvjetu i karitativni rad. (L)
