Prošli se tjedan govorilo o čitanju knjiga u Hrvatskoj, a osjećaj je da bi se trebalo govoriti i puno više jer je u posljednjih godinu dana jednu knjigu pročitalo 42 posto građana, što je veliki pad s lanjskih 56 posto. Kako piše Karmela Devčić uoči »Noći knjige« ove je godine uz klasično kvantitativno istraživanje provedeno i kvalitativno, razgovaralo se s onima koji čitaju, ali i s onima koji ne čitaju, i s nakladnicima, knjižničarima… Htjeli su saznati razloge nečitanja. Nije da ljudi ne čitaju, svi stalno nešto čitaju, ali to nisu knjige. Na mobitelima svi su bombardirani raznim informacijama, a to dovodi do siromašenja pozornosti i bitno skraćuje vrijeme za knjigu. Danas da bi se mogla čitati knjiga treba imati samokontrolu ne ići na internet, ne posegnuti za svim onim drugim sadržajima koji su na dohvat ruke. A čitanje traži i samodisciplinu, strpljenje… Jedan od ispitanika kaže: »Teško mi se koncentrirati. Svako malo gledam na mobitel. Kad nisam imao smartphone, bilo mi je lakše. Mogao sam tri sata listati knjigu. Danas je sve ubrzanije.« Istraživanje je rađeno na uzorku od 1000 ljudi i utvrđeno je da je 42 posto građana pročitalo barem jednu knjigu posljednjih godinu dana, što je bitno manje od istraživanja provedenoga u 2018. kada je bilo 56 posto takvih osoba. Više čitaju žene, pogotovo one između 35 i 55 godina, a općenito najviše čitaju osobe starije, od onih između 26 i 45 godina više čitaju ljudi koji imaju visoko obrazovanje.
Krivotvorene diplome u Hrvatskoj postale su tema kada se uočilo tko su ti ljudi, imenom i prezimenom. Akcija koja je potaknuta najprije otkrivenom krivotvorinom u Ministarstvu obrazovanja nije završila samo izvanrednim otkazima lažnim profesorima, nego i obvezom da se od sada pri svakom novom zapošljavanju odmah provjeravaju sve isprave na temelju kojih nastavnici i profesori dobivaju radno mjesto.
Kako piše Lana Kovačević nakon što je otkriveno 14 krivotvorenih diploma i svjedodžba kojima su se koristili lažni profesori i nastavnici da bi se zaposlili u osnovnim i srednjim školama diljem Hrvatske, o cijelom se slučaju oglasio i Vrhovni sud poručujući jasno da su redoviti otkazi koji su uručeni lažnim profesorima i te kako opravdani. Sve osnovne i srednje škole još 11. siječnja dobile su naputak ministrice da moraju provjeriti sve isprave svih zaposlenika u sustavu odgoja i obrazovanja, a rezultat, priznaje to i ministrica, jesu i tri krivotvorene svjedodžbe. Dvije krivotvorene svjedodžbe su iz škole za cestovni promet, a među diplomama najzastupljenije su krivotvorine pripisane Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Takva velika akcija, koja će trajati do kraja godine, kad se u sustav provjere uključuju i isprave profesora i stručnjaka koji rade, tj. zaposleni su na visokoškolskim institucijama, najznačajniji je samostalni potez ministrice s ciljem, kako je to već naglasila, čišćenja sustava od varalica i pokušaja da se u profesore i stručnjake, pa i same obrazovne institucije vrati povjerenje. Pri sagledavanju podataka treba imati na umu da je riječ o oko 70 000 ljudi koji su zaposleni u školama, a za sada postoje podatci da je otkriveno 11 krivotvorenih diploma i tri krivotvorene svjedodžbe. »Ni jedna krivotvorena diploma ili svjedodžba u sustavu odgoja i obrazovanja ne smije biti tamo jer stvarno moramo vratiti povjerenje u sustav i moramo očistiti sustav od varalica. U tom smislu ključna je procedura kod novoga zapošljavanja i činjenica da se svaka diploma provjeri prije nego što se osoba zaposli«, kazala je ministrica.
Dijana Jurasić piše o jednom fenomenu kojega nismo ni sami svjesni, a to je da gotovo 600 000 stanovnika Hrvatske nije rođeno u Hrvatskoj, nego u inozemstvu. Hrvatska se ubraja u države EU-a u kojima su najbolje integrirani doseljenici iz trećih zemalja, što može začuditi tek neupućene, koji ne znaju da su zapravo ti imigranti uglavnom Hrvati rođeni u BiH, zatim manjim dijelom iseljenici iz Srbije, Njemačke, Slovenije, Makedonije. Prema posljednjem popisu stanovništva u Hrvatskoj je živjelo 584 947 stanovnika rođenih u inozemstvu. Čak 409 357 stanovnika Hrvatske rođeno je u BiH, slijede doseljenici iz Srbije (9 %), iz Njemačke (6,8 %), s Kosova (3,5 %), Slovenije (3,4 %), Makedonije (1,7 %). Imigranti pretežno iz BiH po stopi zaposlenosti mladih do 29 godina bolje su uključeni na tržište rada od domaćih stanovnika iz drugih zemalja EU-a.
Cijela Hrvatska prati zdravlje djevojčice Mile Rončević, koja se liječi u Philadelphiji zahvaljujući suosjećanju hrvatskih građana. Kako je rekao otac, dolaskom u bolnicu u Philadelphiji bila su dva tjedna neizvjesnosti nade i molitve, a sada je počelo pravo liječenje, na koje je djevojčica dobro reagirala, i to na prvi dio ciklusa liječenja leukemije, kako piše Luka Benčić. To Milinim roditeljima, kao i svima koji navijaju za njen oporavak, ulijeva golem optimizam. Roditelji danonoćno bdiju uz Milin krevet u bolnici koja je jedna od najboljih u svijetu za liječenje leukemije u djece. Kako je prije nekoliko dana pisano, prvi nalazi su prema riječima Milina otca premašili sva očekivanja. On se obratio javnosti preko Facebooka zahvalivši svima na nevjerojatnoj podršci, koju svakodnevno prima iz svih dijelova svijeta. Nakon doslovno dva tjedna liječenja, kaže Marin Rončević, napravljena je punkcija koštane srži koja je pokazala MRO manji od 0,1 %. To znači da trag bolesti nije pronađen, ali su moguća odstupanja od 0,1 % koliko je moguće mirno odstupanje. Prije odlaska na liječenje u Philadelphiju Milin MRO je bio 88 %, potom 50 %, a sada je pao na samo 0,1 %. To je rezultat rada vrhunskoga tima liječnika na čelu s profesorom Richardom Aplencom, rezultat koji premašuje sva očekivanja.
