Početkom srpnja vatikanski mediji javili su da je ususret jubileju 2025. godine papa Franjo pokrenuo osnivanje radne skupine koja bi pri Dikasteriju za kauze svetaca izradila popis svih mučenika koji su ubijeni zbog vjere u Krista tijekom posljednjih 25 godina. No zamisao Svetoga Oca ima ekumensku dimenziju. Naime, spomenuti popis uključivao bi ne samo katolike, nego pripadnike svih kršćanskih denominacija.
Prije više od deset godina započeo je u Crkvi u Hrvata proces sastavljanja hrvatskoga martirologija. Sve hrvatske (nad)biskupije imenovale su svoje povjerenike za sudjelovanje u izradi martirologija. S jednim od njih, Franjom Puškarićem, povjerenikom iz Gospićko-senjske biskupije, koji je na projektu izrade martirologija niz godina surađivao s biskupom Milom Bogovićem, razgovarali smo o novim mogućnostima koje i za hrvatske prilike može donijeti inicijativa pape Franje, osobito u kontekstu poboljšanja ekumenskih odnosa katolika i pravoslavnih.
»Svi kršćanski mučenici, od sv. Stjepana prvomučenika sve do danas, bez obzira na brojne podjele i razlike tijekom povijesti, imaju nešto zajedničko: dali su svoje živote, prolili su svoju krv da ispovjede vjeru u Krista i svjedoče radosnu vijest«, napominje sugovornik, a o konkretnoj inicijativi pape Franje kaže: »Želeći da se popišu ne samo katolički mučenici, nego i drugi kršćanski mučenici, papa Franjo podsjeća sve nas na Isusovu želju da ‘svi budu jedno’, na prvu Crkvu koja je njegovala zajedništvo. Kao što je u prvoj Crkvi krv mučenika postajala sjeme novih kršćana, temelj za širenje i jačanje kršćanske zajednice, tako i danas prisutnost mučeništva može i treba biti ono što kršćane povezuje i daje im novu snagu.«
Može li inicijativa Svetoga Oca uroditi plodovima i u hrvatskim prilikama? To pitanje nije moglo biti postavljeno bez osvrta na kontekst koji su prije točno godinu dana ponudili biskupi Zagrebačke crkvene pokrajine. Naime, u srpnju 2022. godine oni su glede neistina o siročadi koja su bila smještena u prihvatilištima u Jastrebarskom i Sisku u vrijeme Drugoga svjetskoga rata patrijarhu Srpske pravoslavne Crkve uputili i svoje otvoreno pismo. »Istina je samo jedna, a čovjek izabire hoće li tu istinu tražiti ili se skrivati pred njom. O istini se nema što raspravljati ili dogovarati, istina se može samo prihvatiti ili odbaciti. Naši su prostori tijekom povijesti bili dodirna crta katolika i pravoslavnih i zato je ekumenizam ovdje veći izazov nego što je to u nekim drugim zemljama, pogotovo jer se u vjerske odnose s vremenom umiješala politika«, smatra martirolog Puškarić.
Kada spominje uplitanje politike, sugovornik prije svega misli na ideologiju i propagandu komunističke Jugoslavije. »Zločina je u većoj ili manjoj mjeri bilo na jednoj i na drugoj strani i od toga ne možemo pobjeći. Tu istinu treba prihvatiti i priznati te početi opraštati jedni drugima kao što mučenici opraštaju svojim mučiteljima. Oprost i jest jedna od glavnih krjeposti mučenika. Dok nema priznanja istine, spremnosti na opraštanje i iskoraka naprijed s obje strane, nema se što govoriti o iskrenom dijalogu, u ovom slučaju ekumenizmu«, napominje martirolog Pušakrić.
»Usudim se reći da okupljati se na molitvene osmine za jedinstvo kršćana s jedne strane, a s druge svako toliko manipulirati i provocirati lažima, velik je paradoks i privid jedinstva. Smatram važnim spomenuti i to da naš hrvatski narod, predvođen svjetovnim i vjerskim vođama, mora dobro poznavati i uvijek i svagdje braniti istinu o sebi. Ako to zaboravljamo, dajemo slobodan prostor lašcima i njihovoj ‘istini’«, upozorava sugovornik Glasa Koncila.
Tri desetljeća nakon pada komunizma većina će se u hrvatskom društvu zasigurno složiti da doprinos svjetovnih vlasti i institucija Republike Hrvatske u čuvanju istine o hrvatskim mučenicima iz prošlosti, osobito onih iz 20. stoljeća, ipak nije na razini na kojoj bi trebao biti. S time se slaže i martirolog Puškarić, no prema njegovu mišljenju postoje i određene svijetle točke koje su primjeri dobre suradnje crkvenih i državnih vlasti u smislu čuvanja spomena na hrvatske mučenike. »Možemo spomenuti Saborsku komisiju za žrtve rata koja je tijekom Domovinskoga rata u skladu s mogućnostima započela istraživanje i prikupljanje podataka o žrtvama Drugoga svjetskoga rata i poraća. Nažalost, odlukom političkih vlasti komisija je bila ukinuta. No pozitivno je što i danas u Ministarstvu hrvatskih branitelja djeluje Sektor za žrtve Drugoga svjetskoga rata i poslijeratnoga razdoblja koji radi na istraživanju podataka o žrtvama i masovnim grobnicama te njihovu obilježavanju«, smatra martirolog Puškarić.
»Uvijek ima mjesta za napredak, ali moramo biti svjesni činjenice da se u nas još u mnogim sferama osjeća teret ‘duha komunizma’. Zbog toga je s vremenom zadaća sustavnoga traženja i isticanja istine o žrtvama Drugoga svjetskoga rata i poraća ostala uglavnom na institucijama Katoličke Crkve, koje su oduvijek imale veoma važnu ulogu u ‘spašavanju povijesti’. Kada bi se civilne i crkvene vlasti u tome više međusobno podupirale, smatram da bi situacija u našem društvu bila puno zdravija jer učeći iz pogrješaka, možemo graditi bolju budućnost«, upozorava sugovornik.
Razgovor je došao i do razdoblja Domovinskoga rata. Uz upis u župne matice umrlih u nekim su se hrvatskim nadbiskupijama, podsjeća Puškarić, vodili i sustavniji popisi ubijenih katolika u ratu. Postavljeni su i brojni spomenici diljem Hrvatske u čast žrtava, a redovite su i komemoracije njihovih ratnih stradanja. Postoji i više sustavnih istraživanja o razaranju katoličkih crkava u Domovinskom ratu, koja su objavljena i kao knjige i kao digitalna izdanja, što je svakako, dodaje martirolog Puškarić, svojevrsni zalog za budućnost, koji može poslužiti i novim naraštajima kao građa za upoznavanje hrvatske povijesti i Domovinskoga rata.
No zasad se nitko nije na sustavan način bavio pitanjem mučenika iz Domovinskoga rata, onih koji su ubijeni iz mržnje prema katoličkoj vjeri. I u tom pogledu nova inicijativa pape Franje može biti plodonosna u hrvatskim prilikama. »Inicijativa pape Franje da osnuje Komisiju za nove mučenike 21. stoljeća mogla bi biti odličan poticaj Katoličkoj Crkvi u Hrvata da u suradnji s državnim vlastima pokrene projekt koji bi se na znanstven način bavio mučenicima iz Domovinskoga rata kao vrlo važnim pitanjem povijesti i identiteta hrvatskoga naroda i države«, zaključuje lički martirolog Puškarić.
