Posljednjih dana mediji su puni priloga o koronavirusu koji je otkriven u prosincu prošle godine u Wuhanu, gradu provincije Hubei u Kini. Svjetska zdravstvena organizacija i stručnjaci infektolozi stavljaju ga u skupinu respiratornih virusa. Prema dosadašnjim spoznajama većina koronavirusa dovodi do akutne febrilne bolesti gornjega dijela dišnoga sustava mahom nalik običnoj prehladi, a samo manji broj do teških infekcija. Koronavirusi su otkriveni i opisani u šezdesetim godinama prošloga stoljeća. Pojavljuju se sporadično, sezonski, te u manjim epidemijama zimi. Aktualno stanje komentira doc. dr. Marko Kutleša, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju Klinike za infektivne bolesti u Zagrebu, koji je javnosti posebno poznat po svojoj humanosti nakon što je otišao u Pulu kad je trebalo hitno priključiti pacijenticu na ECMO uređaj, tj. na umjetna pluća, a vremenski uvjeti nisu dopuštali prijevoz pacijentice u Zagreb.
»Sasvim je normalno za liječnike, barem za one koji nisu zalutali u taj poziv, da pomognu ako mogu«, navodi dr. Kutleša i naglašava da je to sve. »Mediji su to popratili vjerojatno zbog toga što su ljudi u našoj zemlji željni pozitivnih vijesti«, ističe dr. Kutleša, koji radi u Zavodu za intenzivnu medicinu i infektologiju bolnice dr. Frana Mihaljevića u Zagrebu.
Glede virusnih oboljenja općenito, s kojima se najčešće suočava, dr. Kutleša kaže: »Od virusnih oboljenja najčešće se susrećemo s virusnim upalama mozga, gripom te virusnim oboljenjima u bolesnika s oštećenim imunosnim sustavom.« Govoreći o tome da je u prosincu prošle godine uočeno grupiranje oboljelih od upale pluća u Wuhanu u Kini u kojem je kao uzročnik identificiran »novi koronavirus«, doc. dr. Kutleša ističe: »Riječ je o potpuno novom virusu kod ljudi. Zasad se čini da taj virus napada respiratorni sustav, a najteža je klinička slika upala pluća. Upozoravajuće je to da ta upala pluća može biti teška te uzrokovati zatajenje plućne funkcije, od blagoga do potpunoga zatajenja. Koliko je zasad poznato plućno je zatajenje i bilo uzrok smrti tih bolesnika u kojih je otkriven koronavirus. Isto tako, prema dosadašnjim podatcima kritično je oboljelih 15-ak posto od svih kod kojih je virus otkriven i dokazan. To je velik broj i to je zabrinjavajuće. Ako epidemija, odnosno pandemija, bude veća, vrlo će brzo biti popunjeni svi kreveti u intenzivnim njegama diljem svijeta.«
Koliko je virus mutirao i koji su oblici njegove mutacije, doc. Kutleša navodi: »Čini se da zasada virus nije mutirao prema načinu na koji se oboljenje manifestira. Simptomi bolesti su povišena temperatura, simptomi obične prehlade, a u težim slučajevima otežano disanje.« O tome kako se prenosi koronavirus doc. dr. Kutleša kaže: »Za sada čini se da je izvor bolesti neka životinja s tih sada već notornih kineskih tržnica. Bolest se prenosi s čovjeka na čovjeka vjerojatno kapljično, ali još se mnogo toga o širenju toga virusa ne zna. Prenosi li se drugim tjelesnim tekućinama, prenosi li se aerosolom ili na druge načine, to se istražuje.«
Dr. Kutleša kaže da još nije poznat uzročnik, kao ni to je li ograničen vremenskim uvjetima poput vlage i hladnoće ili je neka druga etiologija. Takvi će se podatci imati tek nakon što prođe još vremena. A što se tiče trajanja inkubacije, koja je skupina najpodložnija oboljenju i koliko traje liječenje, doc. Kutleša kaže: »Inkubacija traje od nekoliko pa sve do 14 dana. Duga inkubacija svakako pogoduje širenju bolesti. Osim toga još je pitanje širi li se s čovjeka na čovjeka u fazi inkubacije. Ako se širi u inkubaciji, situacija je puno ozbiljnija i potencijalno nam prijeti pandemija. Čini se, zasad, da su najugroženije starije osobe i osobe s oštećenim imunosnim sustavom. Specifičan lijek ni cjepivo ne postoje. Liječe se simptomi i organi koji zataje nadomještaju se ako je to moguće.«
U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji održan je sastanak odbora za hitna stanja. Na upit koliko je to epidemija, odnosno pandemija, iznose li se u javnosti točni podatci i je li potrebna veća mjera opreza, a ne panika, doc. dr. Kutleša kaže: »Ono što nam sigurno nije potrebno jest panika, ali umanjivanje problema možda je još opasnije jer se na vrijeme ne poduzimaju mjere koje bi mogle spriječiti širenje bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija jest dosta pouzdan izvor informacija, ali nitko nije bezgrješan. Oni ipak moraju misliti i o utjecaju na ekonomiju jer i to utječe na kvalitetu života općenito, ali i kvalitetu zdravstvenoga sustava. Možda su zbog toga ponekad konzervativni u pristupu. Koliko ja imam iskustva s našim javnozdravstvenim službama, one su odgovorne i pouzdan izvor podataka. Zajedno s njima moramo biti proaktivni, a ne samo čekati što će reći Svjetska zdravstvena organizacija ili bilo koja druga institucija. Za hrvatske je građane ponajprije odgovorna hrvatska medicina. Stoga treba pratiti informacije preko medija i činiti osnovne stvari, a to je prati ruke, izbjegavati zatvorene prostore i putovanje, ako se baš ne mora, u zemlje gdje je potvrđena infekcija«, zaključuje dr. Kutleša.
