Imunitet je snaga organizma da se odupre napadu raznih neprijatelja koji ga žele uništiti. To je čudesni mehanizam velike preciznosti u kojem milijuni mikroskopski sićušnih nositelja raznolikih funkcija surađuju u genijalno organiziranu timu. Nismo ni svjesni kako svakim udahom ili unosom hrane unosimo u svoj organizam strane, a počesto i opasne mikroorganizme. Međutim, brojne stanice i molekule u našem organizmu stalno su u akciji s ciljem da nas zaštite od bolesti. Naša nas koža prva štiti od raznih bakterija, virusa i gljivica. Zahvaljujući obrambenom sustavu našega organizma, svi spomenuti izvori opasnosti za naše zdravlje bivaju neutralizirani ili barem oslabljeni.
Pomaže tijelu da se brani od raznih virusa, bacila i drugih možda još nepoznatih neprijatelja koji ga žele ugroziti i uništiti. Naš imunosni sustav, kad pravo funkcionira, uspijeva razlikovati vlastite od stranih stanica i tako štiti naš organizam. Specijalne stanice (makrofagi, T-stanice, B-stanice) opremljene su receptorima za odgovarajuće uzročnike bolesti (antigene) koji omogućuju prepoznavanje i uništavanje neprijatelja koji napada organizam. Najvažnije obrambeno oružje imunosnoga sustava takozvana su antitijela. Na svom putu kroz organizam spomenuta antitijela prepoznaju neprijateljske antigene, povezuju se s njima te ih uspješno uništavaju.
Nositelji obrambenoga sustava:
1) Koža, sluznica i crijevne bakterije – prva crta obrane imunosnoga sustava.
2) Koštana moždina stvara sve obrambene stanice (bijela krvna tijela).
3) Timus, slezena, krajnici i neki dijelovi crijeva pripremaju obrambene stanice.
4) Glavne zadaće obrane obavljaju bijela krvna tijela ili leukociti. Oni plivaju u krvi, limfnoj tekućini i između stanica, neprestano tragajući za uljezima i na taj način pridonose radu antitijela.
Prvi znakovi oslabljenoga imunosnoga sustava su:
– osjećaji iscrpljenosti,
– tužna raspoloženja,
– gubitak motivacije.
Izraženi simptomi su:
– gljivična infekcija,
– herpes,
– česte prehlade,
– upala mokraćnoga mjehura,
– alergije.
Imunosni sustav također ugrožava:
– velika količina lijekova, droga, otrovi iz okoliša,
– nepravilna prehrana,
– razne upale, poremećaj cirkulacije,
– poremećaj spavanja i stres.
Negativni osjećaji, ako potraju dugo, također oslabljuju imunosni sustav.
Molekule osjećaja straha, tuge, brige, manje vrijednosti ili bijesa pripremaju organizam na pretjerano obrambeno ponašanje. Tako se organizam nepotrebno iscrpi i oslabi imunosni sustav.
Tjelesni imunitet jačamo zdravim i razboritim načinom života, zdravom prehranom, uzimanjem dovoljno vitamina i minerala, dovoljnim kretanjem u prirodi, a pomaže također uzimanje propolisa i matične mliječi. Tjelesni je imunitet povezan s unutarnjim emocionalnim stanjem osobe. Transmitori osjećaja dojavljuju stanicama što trebaju proizvoditi: stanice proizvode prije svega antitijela koja su toliko važna za obranu.
Psihički imunitet pomaže osobi da se obrani od raznih opasnosti psihičke naravi kao što su psihotraume, intrapsihički konflikti, depresija, razne fobije i drugi neurotični i psihotični poremećaji.
Psihički imunitet jačamo kad živimo u istini, ne potiskujemo neriješene probleme i bolne emocije i konflikte, nego se s njima hrabro suočavamo i mijenjamo ono što možemo promijeniti, a hrabro prihvaćamo ono što ne možemo promijeniti.
Psihički imunitet jačamo i kad živimo razborito i mislimo pozitivno i s optimizmom pristupamo životu, kad se oslobađamo raznih ovisnosti i prihvaćamo istinu da je život težak i da je normalno imati križeva u svom životu, ali da zbog toga ne treba gubiti glavu, nego naučiti kroz muku i krizu rasti i dozrijevati kao ljudi. Sposobnost ljubavi i ostali intenzivni pozitivni osjećaji koji su povezani s ljubavlju daju najbolju zaštitu imunosnomu sustavu.
Duhovni je imunitet duhovna snaga koja pomaže osobi da se obrani od najopasnijih neprijatelja koji žele uništiti njezinu dušu, njezino vječno spasenje koje nam je Isus osigurao svojom otkupiteljskom žrtvom i uskrsnućem.
Neprijatelji duhovnoga imuniteta su:
– grijeh (svih sedam glavnih grijeha),
– požuda očiju, požuda tijela, oholost života,
– zla volja,
– Sotona i njegove sluge,
– duh ovoga svijeta koji se protivi Bogu i želi uništenje čovjeka.
Duhovni imunitet jačamo kad:
– autentično živimo u vjeri, nadi i ljubavi,
– ljubimo Boga iznad svega, a bližnjega svoga kao samoga sebe.
– Jak i djelotvoran duhovni imunitet imamo kad smo u milosti Božjoj.
– Duhovni imunitet jačamo kad iz čiste ljubavi služimo Bogu i ljudima.
– Nadalje, iskrenom poniznošću, svakodnevnom molitvom, životom u istini, prihvaćanjem volje Božje, čitanjem i razmišljanjem o tekstovima iz Svetoga pisma jačamo svoj duhovni imunitet.
– Sakramentalnim životom teku u našu dušu rijeke duhovnoga imuniteta i čuvaju nas od zla i od Zloga.
– Po krštenju smo postali djeca Božja i ta istina, kad je s vjerom prihvatimo, trajno nas učvršćuje u istini da pripadamo Bogu koji nas ljubi.
– U sakramentu ispovijedi uništava se snaga neprijatelja duhovnoga imuniteta.
– Euharistija – živi Isus u posvećenoj hostiji, najviše jača naš duhovni imunitet. To je hrana za odabrane, za one koji vjeruju, ljube i žele ljubiti Isusa. Prije sv. pričesti svećenik moli da mu blagovanje tijela i krvi Kristove ne bude na sud i osudu, nego da mu, po Isusovoj dobroti, bude duši i tijelu zaštita i lijek. Euharistija je dakle i najbolja prevencija, zaštita, najbolji čimbenik duhovnoga imuniteta. Ona je također najbolji lijek od svih bolesti, napose onih duhovnih koje bi željele udaljiti nas vječno od Boga i odvesti nas u trajnu propast. Euharistija je snaga za vjeru, nadu i ljubav, to je hrana za život vječni.
Jak duhovni imunitet sa svoje strane jača naš psihički, pa i tjelesni imunitet i tako pomaže osobi da bolje funkcionira na svim razinama osobnosti: tjelesnoj, psihičkoj (emocionalnoj), društvenoj i duhovnoj.
