Na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta, posljednjoj prije izbora, prihvaćena je rezolucija o kemikalijama koje se nazivaju endokrinim disruptorima (EDC), odnosno hormonskim otrovima. Europski parlament traži od Europske komisije učinkovitu i strogu regulaciju tih kemikalija, pojačanu zaštitu zdravlja i okoliša te uklanjanje što većega broja hormonskih otrova iz svakodnevnoga života ljudi. To je vrlo zahtjevan posao koji čeka buduću europsku vladu jer su hormonski otrovi skupina kemikalija koje su sveprisutne – ljudi su izloženi djelovanju tih spojeva preko ambalaže, kozmetike, hrane, pesticida, lijekova, tijekom izgaranja fosilnih goriva ili rada spalionica smeća…
Poznato je da više od 800 vrsta kemikalija narušava hormonsko djelovanje i ravnotežu, a najveći dio njih nema uredan toksikološki karton, odnosno nije prikladno ispitana njihova sigurnost. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije iz 2012. godine, endokrini disruptori proglašeni su globalnom prijetnjom, a prema procjeni sa sveučilišta u Utrechtu (2016.) socioekonomska godišnja cijena, koja je posljedica štetnoga djelovanja tih tvari, iznosi u Europskoj uniji između 46 i 288 milijardi eura.
Endokrini disruptori ili hormonski otrovi izravno su povezani s raznim reproduktivnim, neurološkim, imunosnim i metaboličkim poremećajima, pretilošću, dijabetesom, alergijama, neplodnošću, tumorskim oboljenjima… Poznatiji disruptori su bisfenol A i druge vrste plastike, dioksini, glifozat, ftalati, usporivači gorenja PBDE, olovo, arsen, živa, fluorirane kemikalije, organska otapala poput glikol-etera, parabeni… Poseban su problem smjese tih spojeva, u kojima jedan otrov pojačava učinak drugoga, a takav se sinergizam rijetko proučava u konvencionalnoj toksikologiji.
Upravo se rezolucija Europskoga parlamenta poziva na najnovije znanstvene rezultate koji pokazuju da se rizik od endokrinih disruptora često podcjenjuje. Stoga se rezolucijom zahtijeva od Europske komisije da potiče nova projektna istraživanja, da se ubrza razvoj metoda ispitivanja i otkrivanja hormonskih otrova te da se promiču inovativne potrage za novim, sigurnijim materijalima.
U rezoluciji se jasno vidi rukopis znanstvenika, tekst je pravi mali priručnik o ekološkom i toksikološkom profilu EDC-a, a 36 točaka potkrijepljeno je znanstvenim referencama i podatcima. Moguće je da su i zbog toga europarlamentarci ozbiljno shvatili prigovor i zahtjeve rezolucije te velikom većinom podržali donošenje toga dokumenta. Od 502 zastupnika njih 447 je glasovalo za rezoluciju (89 %), a samo je 14 zastupnika bilo protiv. Svi hrvatski predstavnici, osim jedne suzdržane, također su podržali rezoluciju o endokrinim disruptorima.
U rezoluciji se navode pozitivni primjeri članica Europske unije Belgije, Danske, Francuske i Švedske koje su na nacionalnim razinama već donijele strategije za opsežne mjere zaštite ljudi od hormonskih otrova. Bilo bi dobro da im se što prije pridruži i Hrvatska. Jer ne treba čekati novu europsku vladu koja će tom rezolucijom dobiti zadaću da do lipnja 2020. pripremi prijedloge zakona, odnosno direktiva.
Pravodobnom i pravilnom regulacijom endokrinih disruptora, osim što se štite ljudi i okoliš, moguće je ostvariti prednost na tržištu postavljanjem novih standarda sigurnosti i kvalitete. Takva bi regulacijska politika olakšala hrvatski otpor prema nametanju uvoznih proizvoda. Službenim definiranjem sadržaja i vrsta endokrinih disruptora, koji nisu dopušteni, nadležne bi institucije lakše provodile zabrane, moratorij ili selekciju »robe iz šlepera«. Naposljetku, time bi hrvatska industrija dobila prostor i prednost da tržištu ponudi kozmetiku, plastiku, tekstil ili hranu – bez endokrinih disruptora.
