Na međunarodnom su se skupu o novinarstvu u području prehrane okupili stručnjaci, nutricionisti, predstavnici prehrambene industrije i udruženja za zaštitu potrošača, novinari, ali i »blogeri, influenceri i komunikatori«. Skup je održan krajem veljače u Torinu, a sudionicima se obratio i Vytenis Andriukaitis, europski povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane. On je posebno naglasio problem lažnih vijesti (engl. »fake news«) koje narušavaju povjerenje javnosti u sustav prehrane. »Lažne vijesti, dezinformacije ili, jednostavno, laži, bez obzira na to kako ih zvali, u snažnom su usponu ovih dana.«
Prema njegovoj procjeni netočna novinarska izvještavanja iz »arene prehrambene sigurnosti« postala su redovita medijska pojava. No dok su neke lažne vijesti bezazlene, poput onih koje najavljuju da će Europska unija regulirati veličinu krastavaca na tržištu, druge su ozbiljnije i mogu stvarati nepotrebnu sumnju ljudi u sigurnost hrane, prehrambenoga sustava i znanosti uopće. Za razliku od odgovornih, umjerenih i provjerenih vijesti, lažne se vijesti šire mnogo brže i doseg im je mnogo veći. Andriukaitis to opisuje riječima: »Internet i nova komunikacijska sredstva omogućuju ljudima pristup informacijama jednim pritiskom tipke. U vrijeme moga djetinjstva takva brzina širenja vijesti bila je nezamisliva.« U stvorenom informacijskom kaosu obični građani gube orijentaciju i sposobnost razlikovanja činjenica od dezinformacija.
Kako bi pomogli ljudima i spriječili posljedice lažnih vijesti o hrani, čelnici Europske unije pripremaju promjene u čitavom lancu prehrane i regulatornom sustavu, koji bi trebali biti transparentniji. To se posebno odnosi na procjenu rizika koju provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Ona je često na meti prigovora zbog nejasnih ili nedosljednih procedura kojima se odobravaju ili zabranjuju prehrambeni proizvodi na tržištu. Posljednji je primjer bila autorizacija, odnosno zeleno svjetlo za herbicid glifozat, usprkos protivljenju javnosti i znanosti. Stotine objavljenih studija potvrđuju štetnost glifozata te je više od milijun ljudi potpisalo zahtjev za zabranu glifozata. No Europska je komisija odlučila »produljiti život« glifozatu za još pet godina.
Ipak, povjerenik Andriukaitis najavljuje: »Čuli smo prigovore građanskih inicijativa, poslušali smo njihove zahtjeve i reagirali smo. Sretan sam što vidim da glasovi ljudi imaju učinak na europsku politiku. Nedavno je prihvaćen sporazum prema kojem će se povećati transparentnost rada nadležnih institucija i ojačati neovisnost znanstvenih istraživanja u području hrane.« Tim se mjerama nastoji vratiti povjerenje javnosti prema prehrambenoj politici Europske unije te oslabiti učinak lažnih vijesti. Povjerenje u društvu protuotrov je prema djelovanju lažnih vijesti, manipulacija i dezinformacija.
Promjenu politike »otvorenih vrata« potaknule su i nedavne afere u prehrambenom sektoru, poput klaonica bolesnih krava u Poljskoj i zabranjenoga insekticida fipronila u belgijskim jajima. No zanimljivo je da se neki članovi Europskoga parlamenta, ali i predstavnici prehrambene industrije, protive povećanoj otvorenosti, transparentnosti i dostupnosti informacija o prehrambenim proizvodima. Takvi smatraju da će slobodan pristup i objavljivanje informacija smanjiti kompetitivnost europskih proizvoda na svjetskom tržištu. Stoga zahtijevaju kompromis između prava javnosti na informacije i zaštitu intelektualnoga vlasništva.
Čini se da će takav kompromis biti samo plodno tlo za širenje novih lažnih vijesti. Jedna funkcija emitiranja lažnih vijesti svakako je stvaranje informacijske magle u kojoj se najbolje snalaze »veliki igrači«. Novinarska kakofonija o štetnim, zdravim, ekološkim ili zatrovanim prehrambenim proizvodima obeshrabruje ljude i čini ih nesposobnima za odgovornu kupnju. Tada ih pri izboru pokreće komocija, jednostavnost kupnje i škrtost, što je u interesu velikih trgovačkih lanaca i prodavača loše robe. Taj se marketinški mehanizam »prodaje« i u Hrvatskoj, u kojoj dio novinara, upravo ovih dana, izražava nezadovoljstvo. No na njihovim transparentima, nažalost, nisu uočene poruke protiv lažnih vijesti i drugih jeftinih tekstova kojima obiluju mediji i koje potpisuju njihovi suradnici.
