Pitanje: Nakon smrti otca, koji je bio ratni vojni invalid, ostvario sam kao njegov izvanbračni sin – maloljetnik pravo na obiteljsku mirovinu, kojom se sada koristim kao student. Otac nije imao nikakve druge imovine ni nekretnina, ali je iza njega ostao poveći dug. Dakle nisam proglašen nasljednikom njegove imovine, niti o tome postoji nekakvo sudsko rješenje. Međutim, sada me kao studenta telefonski naziva i uznemirava jedna agencija za utjerivanje dugova, koja je vjerojatno otkupila nenaplaćeno potraživanje od banke vjerovnika. Zanima me ima li agencija pravo utjerivati to potraživanje koje joj je očito prodala banka?
Odgovor: Ovršni zakon (Narodne novine br. 112/12 do 73/17) u svojem članku 172. taksativno po točkama 1. do 15. propisuje koja su primanja izuzeta od ovrhe, ne navodeći posebno obiteljske mirovine, a to su: 1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, 2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju, 3. primanja po osnovi socijalne skrbi, 4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti, 5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno, 6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima, 7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika, 8. primanja po osnovi odličja i priznanja, 9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno, 10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke, 11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, 12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, 13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda, 14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, 15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima. U ovu točku pod 15. kao ostala primanje spadaju i mirovine.
Zato isti Zakon u sljedećem članku 173. propisuje: »(1) Ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene netoplaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu. (2) Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne netoplaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovice netoplaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine netoplaće ovršenika.«
Međutim, zakon dalje u stavku 4. istoga članka izjednačuje mirovinu s plaćom, što proizlazi iz teksta koji glasi: »(4) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba, osim na ovrhu na primanjima iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.«
Na osnovi toga agencija pokušava ostvariti naplatu od mirovine. Prema tome visina ovrhe na mirovini ograničena je, kako je opisano, najviše do jedne trećine visine prosječne plaće.
Ipak posebno treba obratiti pozornost da je na najnovijim stranicama Fine objavljeno koja su primanja i naknade izuzeti u cijelosti od ovrhe temeljem posebnog propisa (misli se na točku 15. iz članka 172. Ovršnog zakona), pa se među njima navodi i obiteljska mirovina koju djeca ostvaruju nakon smrti roditelja.
Savjetujemo studentu da ne prihvati traženje agencije za naplatu, koja se može i treba pokušati naplatiti izravno od Hrvatskog zavodu za mirovinsko osiguranje, ali ne će uspjeti.
