Klimatske promjene mijenjaju uvjete života na Zemlji. Ljudi se, barem oni koji za to imaju sredstava, tim promjenama još i mogu prilagoditi, no ta je opcija nedostižna za najsiromašnije, kao i sve ostale vrste. Stoga su klimatske promjene i rapidan gubitak bioraznolikosti najveća prijetnja čovječanstvu, kao i cjelokupnomu životu na Zemlji. To je prepoznato u konvencijama Ujedinjenih naroda koje su države članice potpisale još 1992. godine, no do danas nekih većih rezultata, unatoč novim sporazumima i iscrpljujućim pregovorima na godišnjim sastancima – i nije bilo.
Jer teško je bogatima odustati od profita, a građanima toga dijela svijeta od svojih navika, bez obzira na to što već danas stanovnici malih pacifičkih otoka doslovno gube tlo pod nogama, kako raste razina oceana. U dogledno vrijeme postat će klimatske izbjeglice, poput naroda s Tuvalua. I to zato što, unatoč svim znanstvenim spoznajama i dostupnim sredstvima, nije bilo pravih državnika, pravih vođa, koji će u kritičnom trenutku biti sposobni donijeti potrebne političke odluke koje će osigurati budućnost djeci čovječanstva i zemaljski vrt punim životom, a ne iza sebe ostaviti pustoš i smrt.
COP28 može biti prekretnica
Papa Franjo je 2015. godine uoči godišnje konferencije država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) koja je održana u Parizu objavio encikliku »Laudato si’ – O brizi za zajednički dom«. Enciklika je bila svojevrstan vjetar u leđa tim klimatskim pregovorima koji su bili u zastoju te je usvojen Pariški sporazum čiji je cilj zadržati porast globalne temperature ispod 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje, po mogućnosti ispod 1,5 °C. Međutim, unatoč preuzetim obvezama, emisije stakleničkih plinova i dalje rastu, umjesto da se smanjuju.
Ove godine godišnja konferencija država stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP) održana je u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima od 30. studenoga do 13. prosinca, iako je trebala završiti 12. prosinca. Svoj dolazak na COP28 najavio je i papa Franjo, no zbog bolesti nije mogao doći. Prije njezina početka, na blagdan sv. Franje Asiškoga, uputio je apostolsku pobudnicu »Laudate Deum«.
U njoj je izrazio nadu da COP28 može biti prekretnica koja bi mogla dovesti do većega ubrzanja energetske tranzicije jer napuštanje fosilnih goriva i prijelaz prema čistim energijama poput sunca i vjetra ne napreduje dovoljno brzo. Upozorio je da će se današnjim tempom za nekoliko godina premašiti zacrtani cilj od 1,5 °C te je pozvao da se prestane s ismijavanjem teme okoliša, koje se nerijetko događa zbog ekonomskih interesa. Izrazio je nadu da će pregovarači biti sposobni razmišljati o općem dobru i budućnosti svoje djece, radije nego o posebnim interesima neke zemlje ili tvrtke, te postavio pitanje zašto se želi zadržati moć koja će biti zapamćena jedino po svojoj nesposobnosti da intervenira kada je bilo prijeko potrebno i nužno.
Klimatske promjene i dostojanstvo ljudskoga života
S obzirom na to da papa Franjo nije mogao doputovati u Dubai, državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin sudionicima je pročitao njegov govor pozivajući ih da više ne odgađaju djelovanje za dobrobit Zemlje kao zajedničkoga doma i budućih generacija. U govoru je papa Franjo ponovio svoje uvjerenje da budućnosti svih ovisi o sadašnjosti koju sada biramo te je poručio da je uništavanje okoliša uvrjeda protiv Boga, grijeh koji nije samo osobni, nego strukturni, grijeh koji uvelike ugrožava sva ljudska bića, posebice one najranjivije, i prijeti da izazove sukob među generacijama.
Klimatske su promjene globalno društveno pitanje koje je usko povezano s dostojanstvom ljudskoga života. »Radimo li za kulturu života ili kulturu smrti?« upitao je Papa te je sve pozvao da izaberu život i budućnost, da budemo pažljivi na vapaj zemlje, poslušamo molbu siromašnih i budemo osjetljivi za nade mladih i snove djece. »Težnja za proizvodnjom i posjedovanjem postala je opsesija, što je rezultiralo neumjerenom pohlepom koja je okoliš učinila predmetom neobuzdanoga izrabljivanja. Klima, koja je podivljala, vapi da zaustavimo tu iluziju svemoći.«
Papa Franjo pozvao je na učinkovitu suradnju u svijetu te istaknuo ključnu ulogu povjerenja u ponovnoj izgradnji djelotvorne međunarodne suradnje. Izrazio je nadu da bi 2024. mogla označiti iskorak, nadahnjujući se transformativnim iskustvom sv. Franje Asiškoga koji je 1224. napisao »Pjesmu bratu Suncu« te pozvao vođe država i vlada da ostave po strani podjele i ujedine svoje snage.
Dogovor gotovo 200 država
Iako je COP28 trebao trajati do 12. prosinca, pregovori su se otegnuli do 13. prosinca kada je postignut sporazum koji će prvi put spomenuti prijelaz s fosilnih goriva u energetskim sustavima kako bi se spriječile najgore posljedice klimatskih promjena te postigla nulta emisija do 2050. godine. Tako su se predstavnici gotovo 200 država prvi put dogovorili da će početi smanjivati globalnu potrošnju fosilnih goriva, što bi trebao biti snažan poticaj ulagačima i kreatorima politike da se bliži kraj upotrebe nafte. Naime, postavljen je cilj da se do 2030. utrostruče kapaciteti obnovljivih izvora energije i udvostruči energetska učinkovitost.
Unatoč nastojanjima brojnih zemalja da se u sporazumu jasno navede »postupno ukidanje« uporabe nafte, plina i ugljena, tomu su se usprotivile članice OPEC-a koje proizvode naftu predvođene Saudijskom Arabijom te je zbog toga COP produžen i na 13. prosinca. Dogovorena formulacija ipak je, zasad simbolično, najava kraja naftne ere.
Dva smjera djelovanja
Dr. Ivan Güttler, zamjenik glavne ravnateljice Državnoga hidrometeorološkoga zavoda, COP28 opisao je kao jedan od rijetkih okvira unutar kojega se provode razgovori o klimatskim promjenama, a u kojima sudjeluju građani, znanstvenici, političari, mediji, predstavnici industrija itd. Međutim, stvarne se promjene provode na razini država i gradova. »Moja je procjena da je COP28 mali korak naprijed, nakon kojega je samo porasla svjesnost o tome da treba kontinuirano zamjenjivati fosilna goriva novim izvorima energije koji imaju manji utjecaj na klimu. U tom se smislu može pozdraviti preporuka o utrostručenju obnovljivih izvora energije do 2030. te uspostava fonda iz kojega će se financirati dio gubitaka i šteta do kojih dolazi zbog klimatskih promjena.«
Za 2023. godinu dr. Güttler rekao je da će ući u vrh najtoplije izmjerenih godina te da se nažalost i u sljedećoj također očekuje pojava visokih temperatura. Već se odavno zna da treba djelovati, i to što prije. »Imamo dva smjera djelovanja. Jedan je pojačati napore u dekarbonizaciji. Ugljen, nafta i plin dugo su razdoblje bili temelj razvoja, no nusprodukt gorenja, ugljikov dioksid, počeo je mijenjati prirodne tokove energije i dodatno zagrijavati površinu. U manjoj, ali važnoj mjeri ovdje može pomoći i čuvanje i obnova šumskoga pokrova. Drugi smjer aktivnosti čini prilagodba na poplave, požare, suše, porast razine mora i ostale vremenske i klimatske događaje čiji broj i intenzitet raste zbog klimatskih promjena. Iz kuta nas meteorologa glavna nam je zadaća razvijati sustave za prognozu i rana upozorenja kako bi građani dobili što točniju i bržu informaciju o promjenama u atmosferi i vodama, što može smanjiti gubitke i štete. Na svim poljima postoje vrijedne aktivnosti, no treba ih pojačati na faktor tri i više.«
Paviljon vjere na COP28
