Potresna vijest o špricama i iglama kojima se pojedinci drogiraju zgranula je prošli tjedan javnost. Naime trinaest šprica i igala pronađeno je uz dječje igralište Osnovne škole grofa Janka Draškovića u Vrapču u Zagrebu, a tu školu svakodnevno pohađa sedamsto učenika. Šokantan prizor primijetio je vijećnik Mjesnoga odbora Vrapče Domagoj Kukas, s problemom je odmah upoznata i ravnateljica Osnovne škole Danica Rajković, a o cijelom je slučaju obaviještena i policija. Svi oni upozoravaju da taj slučaj nije iznimka, nego da se slični uznemiravajući prizori oko prostora te osnovne škole, u čijoj se blizini nalazi derutna tržnica, viđaju gotovo svakoga tjedna.
Šprice su pronađene zahvaljujući okolnim stanarima, prostor je brzo očišćen, no vijećnik Kukas i ravnateljica Rajković traže hitno preuređenje cijeloga prostora i postavljanje videonadzora kako bi se izbjegla moguća tragedija.
»Ovo se uistinu događa desetljećima. Školsko dvorište mi ne smijemo zaključavati i ono je otvoreno i u noćne sate. A tada na igralište može doći bilo tko. Mi svako jutro pregledavamo igralište, no svako žbunje teško možemo provjeriti. Obavijestila sam policiju o ovom slučaju i zatražila da pojačaju ophodnje. Ovo su situacije na koje mi, kao škola teško možemo utjecati«, rekla je ravnateljica. Pronalazak šprica uznemirio je brojne roditelje čija djeca pohađaju tu osnovnu školu. Jedna od njih je i Mirela Rački, majka osnovnoškolca iz Vrapča, koja je užasnuta slikama objavljenim na društvenim mrežama, šokirana jer se na tom mjestu djeca igraju. Učitelji u školi upozoravaju djecu da paze, da ne zalaze u grmlje te da, ako vide iglu, odmah jave učiteljima. Obaviješteno je i vijeće roditelja te škole koje predlaže, što je žalosno, da sami financiraju videonadzor oko škole. Navodi se da roditelji gube strpljenje čekajući da institucije urede cijeli prostor i tako riješe taj problem. Međutim, osim roditelja negoduju i obrtnici, kao i vlasnica frizerskoga salona koja je imala problem s odvodom na prostoru škole. Kada su otvorili odvod, vidjeli su da su začepljenje prouzročile odbačene šprice, kojih je bilo ni manje ni više nego – osamnaest. Ne negoduje samo frizerka, nego i mnogi drugi obrtnici pa su s problemom, o kojem je već bio obaviješten, upoznali i vijećnika Domagoja Kukasa. On navodi da mu nije jasno zbog čega se takvi problemi guraju pod tepih. Kao da se čeka da se dogodi tragedija pa da se počne popravljati stvari. »Žalosno je što je jedna od reakcija na koju sam naišao u petak bila da je to normalno i zbog čega se uznemiravam. No isto tako žalosno je da je ovo svakodnevica i realnost u Vrapču. Naše vijeće i Odbor sada moraju sa svojim ovlastima ovo sanirati. Ako im je stalo do djece i kvarta, moraju pod hitno nešto učiniti«, naveo je vijećnik Tomislavu Mamiću i Ivi Badanjak koji su bili na licu mjesta.
Matica hrvatska neumorna je u otkrivanju povijesti, pa je tako prošli tjedan predstavila knjigu »Temelji moderne Hrvatske – Hrvatske zemlje u ‘dugom’ 19. stoljeću«.
To je novo kapitalno izdanje Matice hrvatske iz doista iznimnoga izdavačkoga pothvata »Povijest Hrvata« u kojem će u sedam svezaka objaviti sintezu hrvatske povijesti. Denis Derk o tome piše: »Do sada je Matica objavila tri sveska, četvrti je pred objavljivanjem, na preostala tri intenzivno radi prava znanstvenička vojska od 150 pojedinaca. ‘Hrvatske zemlje u ‘dugom’ 19. stoljeću’ knjiga je na čak 700 stranica na kojoj je radilo 26 stručnjaka u rasponu od Dragana Markovine pa do Zlatka Hasanbegovića. Jedan od recenzenata knjige, povjesničar Zlatko Matijević na predstavljanju knjige u palači Matice hrvatske istaknuo je da dugo 19. stoljeće traje 130 godina, te da zlobnici govore da je 20. stoljeće zbog toga kraće i tek fusnota 19. stoljeća.« Iz najnovijega Matična izdanja izdvojio je dvije važnije teme, prilog Zdravke Zlodi o panslavizmu, ali i o pokušajima demokratizacije Habsburške Monarhije, čime se bavio dr. Ivo Pilar, a onda i frankovci, čija je trijalistička koncepcija čak i bila prihvaćena i u Beču i u Pešti, ali ju je onemogućio prebrzi krah monarhije.
Recenzent Stjepan Ćosić istaknuo je da čuvari vječnih istina moraju znati da se povijest uvijek piše iznova te da su sinteze dokaz društvenih promjena: »Loše je kad nema sinteza. To upućuje na probleme u društvu«, rekao je Ćosić, pohvalivši timski rad stručnjaka i činjenicu da su tekstovi u toj knjizi intelektualno relevantni. Istodobno interes publike za ozbiljnu historiografiju opada, publika koju takve teme zanimaju sve je uža. Sve je manje zainteresiranih za sadržaje koji iziskuju vrijeme, intelektualni napor. No hrvatsku povijest moramo čitati, a ne prenositi na Instagramu, rekao je Ćosić, istaknuvši izbalansiranost koncepcije toga Matična izdanja. »Devetnaesto je stoljeće vrijeme kada je prvi put uz elite u hrvatsku povijest ušao narod, i to kao nacija. U povijest su tako ušli oni koji su do tada bili ili slabovidni ili nevidljivi«, rekao je Ćosić, istaknuvši blok tema o kulturnoj i intelektualnoj povijesti, ali i hrvatskim zemljama u međunarodnom kontekstu. Urednice teksta su Vlasta Švoger i Jasna Turkalj. Autor Derk naglasio je da je knjiga »Temelji moderne Hrvatske – Hrvatske zemlje u ‘dugom’ 19. stoljeću« izdanje dostojno proslave 175. godišnjice osnivanja Matice hrvatske.
