Pročitao sam u jednom dekretu hrvatskoga biskupa da se govori o zbornoj crkvi. Mislim da je bila riječ o nekoj crkvi u Dubrovniku. Možete li pojasniti što znači pojam zborna crkva i koliko takvih crkava ima u Hrvatskoj?
Čitatelj Josip
Kao primjer za objašnjenje uzet ćemo župnu crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Rijeci, koja se pučki naziva i Vela crikva ili Assunta, a oduvijek je bila najvažnije sakralno zdanje u Rijeci. »Iako je 1925. nekadašnja isusovačka crkva sv. Vida postala katedralom, Vela crikva bila je i ostala središnji bogoslužni centar grada. Za razliku od ostalih redovničkih, ova je crkva bila župna i zborna jer je u njoj stolovao Kaptol s kanonicima na čelu s arhiprezbiterom ili nadžupnikom«, to jest zbornom se crkvom naziva svaka crkva kojoj je dodijeljen određeni broj svećenika (»zbor svećenika«) koji u njoj obavljaju crkvene službe.
Tko su svećenici biritualci?
Koje su sve specifičnosti svećenika biritualaca? Kako je definiran njihov status u Katoličkoj, ali i mjesnim Crkvama?
B. A.
Biritualcima obično nazivamo svećenike koji imaju ovlast misu slaviti po dvama obredima – rimokatoličkom (latinskom) i grkokatoličkom (bizantskom) obredu. Tu ovlast daje biskup – ordinarij. Ako bismo govorili o njihovim »specifičnostima«, mogli bismo reći da je specifično možda što su ređeni kao svećenici određene biskupije – jedni u rimokatoličkoj, drugi u grkokatoličkoj, ali misu mogu slaviti i po jednom i po drugom obredu. Kao primjer se kod nas nešto češće ističu svećenici Križevačke eparhije (biskupije) koji su ređeni kao grkokatolički svećenici, ali su i biritualci i misu slave i po zapadnom – latinskom obredu te pastoralno djeluju i u rimokatoličkim i u grkokatoličkim župama.
