Duhanska je industrija školski primjer kako se manipulacijom znanstvenim rezultatima štetan proizvod može održati na tržištu. Kupovanje znanstvenika, liječnika, medijskih predstavnika i političara, emitiranje kontroverznih podataka i studija, stvaranje informacijske magle i proizvodnja sumnje recepti su duhanske industrije koji se i danas rabe u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji, industriji plastike ili nanomaterijala.
Pedesetih godina prošloga stoljeća duhanska je industrija uvela filtre za cigarete, kako bi se smanjila izloženost pušača katranu, nikotinu i drugim štetnim sastojcima duhanskoga dima. Filtri su uvedeni pod pritiskom znanstvenih dokaza da je pušenje izravno povezano s rakom pluća. Uz filtre industrija je proizvela i pozitivne rezultate kojima je pokušala uvjeriti potrošače i nadležne agencije da su cigarete s filtrom sigurnije i »zdravije«. U tu su svrhu na tržište odaslane nove serije cigareta s etiketama »light« (lagano) i »mild« (blago), a duhanska je industrija popravila svoj imidž društveno odgovorne institucije.
Novi cigaretni papir i filtar sadrže mrežu perforacija, odnosno pora kako bi se tijekom pušenja povećao udio udahnutoga zraka.
Namjera je duhanske industrije da pričom o razrjeđivanju i pročišćavanju duhanskoga dima ponudi alternativni i bolji proizvod. Sve do danas održao se mit o zaštitnom djelovanju cigaretnoga filtra i papira prošaranoga porama. No pravih znanstvenih dokaza o preventivnom djelovanju cigaretnoga filtra zapravo nema. Čini se da filtar nije zaštitni, nego samo marketinški dodatak cigaretama. Štoviše, u studijama ga znanstvenici doslovno nazivaju »lošim dizajnom i defektnom tehnologijom«.
Istraživanja su pokazala da cigaretni filtri stvaraju dojam lakšega duhanskoga dima i osjećaj manjega opterećenja na grlu. No, kako bi kompenzirali manju dozu nikotina, uvlačenje dima u pušača postaje jače i češće. Stoga su filtri, tvrde znanstvenici, samo promijenili metodu i način pušenja. Uporaba filtra također je promijenila toksični profil smjese kojoj su izloženi pušači. Konačno, procjenjuje se da je uporaba filtra povećala broj i udio žena među pušačima. Lažan osjećaj sigurnosti i marketinške poruke o eleganciji navukle su žene u svijet ovisnosti.
Uvođenje filtra i ventiliranoga papira ima svoju medicinsku cijenu. Promjena stila pušenja uzrokovala je razvoj novoga vrsta raka u pušača. Za razliku od ranijega raka pločastih stanica pluća, danas je u pušača češća pojava adenokarcinoma. Smrtnost od adenokarcinoma je veća, a znanstvenici smatraju da je njegov nastanak povezan s uvođenjem defektnih filtara u duhanskoj industriji. Uporaba »light« cigareta, koje prilično redovito biraju žene, dovela je danas, na primjer u Australiji, do apsurdne situacije da žene više umiru od adenokarcinoma nego od raka dojki. Iako je pojava raka dojki učestalija, adenokarcinom je smrtonosnija bolest.
Konačno, cigaretni su filtri i ozbiljan ekološki problem. Pri završetku pušenja svaka se cigareta pretvara u opušak, koji pušači najčešće odbace u okoliš. »Bacanje čikova« na pod u mnogim se zemljama, uključujući Hrvatsku, ne smatra devijantnim ponašanjem. Izbacivanje opušaka iz auta ili njihovo gaženje na javnim površinama tolerira se kao prihvatljiv ritual. Objavljene znanstvene analize pokazuju da je, u brojčanom smislu, opušak najčešće zagađivalo na svijetu! Svake godine gotovo milijun tona opušaka završi u okolišu, a procjene su da će 2025. godine biti prodano devet bilijuna (devet tisuća milijardi) komada cigareta.
Zbog dokaza o štetnosti pasivnoga pušenja i zbog učestalih zabrana pušenja u zatvorenim prostorima pušači su dislocirani na otvorene prostore, gdje završavaju njihovi opušci. Poseban su problem plaže onečišćene milijunima opušaka, a njihov udio u ukupnom smeću na obalama čini i do 35 posto. Stoga su na Floridi, Havajima, u Kaliforniji, Portoriku i Australiji uvedene zabrane pušenja čak i na gradskim plažama. Osim što je estetsko ruglo, svaki je cigaretni filtar otpadak natopljen arsenalom kemikalija. Teški metali, plastični polimeri, katran, nikotin, etilfenol i mnogi drugi otrovni spojevi prelaze iz filtra u okoliš. Prema tome, osim zdravstvene cijene, koju uglavnom plaćaju pušači, pušenje uzrokuje i ekološke probleme, koji se pojavljuju nakon gašenja cigarete.
