Pravaštvo je bilo vrlo rašireno među hrvatskim svećenstvom, a među onima koji su ga posebice širili u Dalmaciji bio je don ili dum Ivo Prodan.
Rođen je 31. prosinca 1852. u Janjini na Pelješcu. Gimnaziju je završio u Dubrovniku, a studij bogoslovije u Zadru. Politički je započeo suradnju s don Mihom Pavlinovićem, no uskoro se razočarao u rad njegove Hrvatske narodne stranke, koja je nakon Pavlinovićeve smrti postala liberalna. Prionuo je uz pravaštvo. Od 1880. surađivao je u zadarskom listu »La Dalmazia Cattolica«, koji je posve pohrvatio, a podnaslov »Katolička Dalmacija« pretvorio je u naslov, utemeljivši ujedno Katoličku hrvatsku tiskarnu. List je od 1898. izlazio kao »Hrvatska – Croatia« pod geslom »Bog i domovina«. Bio je isto tako izdavač i urednik »Hrvatske: Bogu i Hrvatskoj – časopisa za pouku i zabavu, za zdravu prosvjetu, za hrvatski jezik« te »Hrvatska kruna« sve do 1920. Okupljao je pravaše i zagovarao samostalnost Hrvatske, suprotstavljajući se odlučno talijanskomu autonomaštvu, srpstvu i stvaranju zajedničke jugoslavenske države. Bio je zastupnik u Dalmatinskom saboru u Zadru i Carevinskom vijeću u Beču. Stvaranje Kraljevine SHS odnosno Jugoslavije vrlo je teško primio, osobito pad Zadra i dijelova Dalmacije pod Italiju, ali je, unatoč tomu, ostao živjeti u Zadru odbivši kanoničko mjesto u Dubrovniku i mirovinu jer nije želio primati »plaću iz Beograda«, a za života nije kročio u Jugoslaviju – radije je ostao živjeti s ljutim protivnicima talijanašima.
Posebno je od 1885. do 1890. tiskao »Spise D. Ive Prodana. Uspomene« u deset svezaka. U desetom svesku 1890. na više od 600 stranica objavio je »Borbu za glagolicu. I. dio. Povijest glagolice i nje izvori«. Riječ je o vrlo važnom djelu za proučavanje glagoljice u Hrvata jer je Prodan donio desetke izvora iz rimskih i drugih arhiva.
Fra Leonardo Rusković u svojem sjećanju na Prodana u »Glasu sv. Antuna« (Buenos Aires) piše: »Fin, čestit, pošten, lojalan, otvoren, dostojanstven, načelan. Nikada nije osobno vrijeđao svojih protivnika. Karakter je dum Iva Prodana bio iznad diskusije. Njegova je osobna etička vrijednost također bila iznad svake diskusije.« Stoga su ga i Talijani zvali »anima angelica«. Umro je 9. ožujka 1933., prethodno zatraživši da ga pokopaju među njegovim hrvatskim pukom u Preku na Ugljanu. (L)
