Uz početak školske godine razmišljala sam o razlici između školskih i župnih kateheta. Možete li pojasniti razliku među njima? Čitala sam i u Vašim novinama o podjelama mandata vjeroučiteljima koji rade u školama. Trebaju li i oni koji rade s djecom u župama dobiti takav dekret?
Silvija M.
Katolički vjeronauk u školama predaju fakultetsko visokoobrazovane osobe – vjeroučiteljice i vjeroučitelji, koji dobivaju mandat od mjesnoga biskupa (ordinarija), to jest »missio canonica«, te polažu stručni ispit, imaju trajnu formaciju i usavršavanja na nacionalnoj, (nad)biskupijskoj, županijskoj, školskoj i osobnoj razini, ističe više autora u svojim znanstvenim radovima (dr. Valentina Mandarić, dr. Ivica Pažin, dr. Josip Šimunović, dr. Ružica Razum i drugi) navodeći da su katolički vjeronauk u osnovnim i srednjim školama i župna kateheza različiti, ali su »dvije stvarnosti jednoga vjerskoga odgoja i obrazovanja«. Konfesionalnost vjeronauka u školi »svoju potpunu svrhu zadobiva tek u konkretnom životu župne zajednice u kojoj se vjera uči, slavi i živi, a što nije uvijek moguće ostvarivati u predmetu kao što je vjeronauk u školi’«, ističe Ana Thea Filipović.
Premda su vjeroučitelji oni koji su često i katehete u župnoj zajednici, za svoje djelovanje ne dobivaju službeno mandat, premda neki teolozi potiču i na takvo razmišljanje. A hrvatski su biskupi u svojoj poruci »O vjeronauku u školi i župnoj katehezi« iz 2000. godine istaknuli: »Premda se kroz vjeronauk u školi sustavno upoznaje katolička vjera u svim njezinim dimenzijama, tj. u učenju, slavljenju i življenju, ipak je za cjelovit odgoj potrebno uključivanje u određenu crkvenu, odnosno župnu zajednicu, u kojoj se raste i živi u vjeri, a što se postiže župnom katehezom. Ona, naime, potiče duhovno, liturgijsko, sakramentalno i apostolsko sazrijevanje u crkvenoj zajednici.
Jasna razlika, ali nerazrješiva povezanost
Osobit naglasak stavlja se na iskustvo vjere koje se najdjelotvornije uči, slavi i živi u konkretnoj župnoj zajednici, što se posebno očituje u njezinu liturgijskom slavlju i životu. Premda između vjeronauka u školi i kateheze u župi postoji jasna razlika, ipak oni su nerazrješivo vezani. Imajući to na pameti, potpuno je razumljivo što se za pristup sakramentima pomirenja, euharistije i potvrde traži redovito pohađanje i vjeronauka u školi i župne kateheze. Pritom je od osobite važnosti da naše župne zajednice budu žive i aktivne, otvorene za sve, napose za djecu i mlade, koji se u njih uključuju, kako bi mogli bolje živjeti i djelovati iz vjere kako u Crkvi tako i u društvu.«
U istom su pismu zahvalili vjeroučiteljima i vjeroučiteljicama u školi i katehetama u župnoj zajednici na njihovu »zalaganju i entuzijazmu na području školskoga vjeronauka proteklih godina« te su ih pozvali da nastave svoje djelo naviještanja onim početnim žarom kojim su ga i prihvatili. »Ne zaboravite da za vas religioznost i vjera nisu samo znanje, nego prije svega osobni stav i svjedočanstvo života, što na poseban način očitujete sudjelovanjem u životu župne zajednice kao i osobnim sakramentalnim i molitvenim životom«, napisali su biskupi, dodajući da trebaju voditi računa »o posebnostima i razlikama između školskoga vjeronauka i župne kateheze te o njihovu komplementarnom odnosu«.
