Vremenske prognoze najavljuju vruće ljeto, što je prilika za brojne radosti boravka na otvorenom. No vrućine donose i neke rizike, posebno za kronične bolesnike, ali i za zdrave osobe ako su prekomjerno izložene djelovanju sunčevih zraka. Osim nerijetkih opeklina od sunca, vrućine donose pojačani rizik od gubitka tekućine znojenjem i posljedično poteškoće i komplikacije dehidracije organizma. Gubitak tekućine u organizmu uzrokuje i pad volumena krvi što se odražava na funkcioniranje srca i krvnih žila te može izazvati ozbiljne komplikacije uključujući i srčani ili moždani udar kao i hipovolemijski šok.

800 do 1000 ml
vodena sat najveća je količina koju mogu izlučiti bubrezi

Dehidracija utječe na otežano funkcioniranje mokraćnoga i probavnoga sustava, koncentraciju, raspoloženje te može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. Posebno rizičnu skupinu za pojavu dehidracije čini dojenčad zbog nezrelosti organizma. Među kroničnim bolesnicima na dehidraciju su posebno osjetljive osobe sa srčanim i bubrežnim bolestima, dijabetesom, neurološkim bolestima te alkoholizmom. Starije osobe zbog smanjenoga kapaciteta bubrega, ali i smanjenoga osjećaja žeđi imaju također veći rizik za dehidraciju. Prvi signal kojim organizam upozorava da mu nedostaje tekućina jest simptom žeđi.

Nadalje, početni simptom koji pokazuje dehidriranost organizma jesu suha usta i tamnija boja urina, a zatim se najčešće javlja glavobolja, umor i vrtoglavica. Kod jače dehidracije javlja se ubrzani puls i disanje, nizak krvni tlak i nesvjestica, što je alarm za liječničku pomoć kako bi se spriječile ozbiljne posljedice.

Trovanje prevelikom količinom vode

Za funkcioniranje organizma neophodna je dovoljna količina tekućine, a najbolje je piti običnu vodu i izbjegavati gazirane i slatke napitke. No ni u čemu ne treba pretjerivati pa tako ni u vodi jer je pretjerano konzumiranje vode također štetno. Prekomjerno ispijanje vode može dovesti do razrjeđenja koncentracije elektrolita (natrija, magnezija, kalija, kalcija) u krvi.

Od 65 do 70 %
vode u prosjeku se sastoji ljudsko tijelo

Ti su elektroliti važni kod izmjene tvari i procesa u stanicama organizma, a njihova neravnoteža uzrokuje manju učinkovitost gotovo svih staničnih procesa. Kao posljedica gubitka elektrolita može se javiti grčenje mišića, mučnina, povraćanje. Kod uzimanja prevelike količine vode, posebno ako se to čini u kratkom vremenu, bubrezi nisu u stanju »preraditi« svu tekućinu u urin i izbaciti ju iz tijela pa može doći do komplikacija hiponatrijemije (manjak natrija u organizmu). Natrij ima ulogu regulacije tekućine u stanicama, a u slučaju hiponatrijemije u stanice ulazi previše tekućine i one počnu bubriti.

Zbog toga se, između ostaloga, mogu javiti edemi (otok) na rukama, nogama i trbuhu. Kod izrazito niske razine natrija u krvi može doći i do edema mozga te poremećaja svijesti, disanja i rada srca. Tako teške posljedice hiponatrijemije nisu česte, ali posebno su ugroženi športaši i osobe koje se bave teškim fizičkim radom tijekom vrućina, i koji u kratkom vremenu popiju velike količine vode. To se stanje naziva i »trovanje vodom«. Stoga je važno tijekom fizičke aktivnosti i općenito pojačanoga znojenja kontinuirano konzumirati tekućinu u umjerenim količinama. Pri tome je važno nadoknaditi mineralne soli uzimajući mineralnu vodu ili izotonične napitke budući da oni sadrže elektrolite koje se iz organizma gube znojenjem.

RAZBORITO • Savjeti o uzimanju tekućine

Uz preporuke za ponašanje tijekom ljetnih vrućina među osnovnim naputcima stoji: »Pijte dovoljno tekućine!« U preporukama Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo navedeno je sljedeće: »Većini osoba treba 1,5-2 litre tekućine dnevno (0,3 dl vode po kilogramu tjelesne mase), što je otprilike 6 do 8 čaša.« To su preporuke o uzimanju tekućine pri prosječnoj dnevnoj temperaturi i umjerenoj tjelesnoj aktivnosti.
Tijekom ljetnih vrućina i pojačanoga rada potrebno je povećati količinu tekućine (najbolje vode), a to znači i osluškivati vlastiti organizam. Teško je odrediti optimalnu količinu potrebne tekućine jer je ona individualna. Postoje osobe koje se općenito više znoje, a time i gube više tekućine. Uzimanje tekućine vezano je i uz vrstu hrane koja se konzumira kao i uz određena stanja. Trudnice, žene koje doje, djeca kao i osobe starije dobi imaju veću potrebu za uzimanjem tekućine.
Nadalje, određena zdravstvena stanja poput povišene temperature, povraćanja i proljeva zahtijevaju uzimanje veće količine tekućine. Pod tekućinom se osim napitaka podrazumijeva i tekuća hrana (npr. juha), a dio tekućine u organizam se unosi i krutim namirnicama poput voća i povrća. Kofeinski i gazirani napitci te alkohol pojačavaju izlučivanje mokraće pa je potreban oprez i umjerenost pri konzumaciji tih pića.

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA