Zakon o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br.: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2014. odnosno njegov pročišćeni tekst koji je na snazi od 1. siječnja 2019. u svojim člancima od 24 do 32 propisuje što je mirovinski staž, vrste staža, uvjete po kojima se priznaje određena vrsta staža osiguranicima s obzirom na njihov poseban status. Kako bi se olakšalo razumijevanje priznavanja staža po osnovi roditeljstva, majčinstva ili usvojiteljstva, treba pojasniti što se općenito podrazumijeva pod pojmom mirovinski staž i kako se on dalje raščlanjuje u tri skupine, i to na: staž osiguranja, pridodani staž i dodani staž (staž za djecu). Bitno je prepoznati razliku između dodanoga i pridodanoga staža.
Staž osiguranja reguliran je odredbama čl. 25 do 31 Zakona. Osnovno je da se u staž osiguranja računaju sva razdoblja koja je osiguranik proveo nakon navršene 15. godine u obveznom mirovinskom osiguranju i produženom osiguranju uz uvjet da su plaćeni propisani doprinosi za mirovinsko osiguranje. To se odnosi prije svega na klasičan radni odnos u smislu odredaba Zakona o radu, ali tu spadaju i sve druge vrste rada i djelatnosti koje obvezuju na obvezno mirovinsko osiguranje i plaćanje doprinosa (samostalne djelatnosti, obrtnici, poljoprivrednici, športaši, svećenici i vjerski službenici, umjetnici i drugi). U staž osiguranja uračunava se i povećani staž (beneficirani), a i staž priznat po osnovi produženoga osiguranja.
Iznimno se kao razdoblje provedeno u zaposlenju s punim radnim vremenom smatra i zaposlenje s radnim vremenom kraćim od punoga radnoga vremena ako je posrijedi: 1) zaposleni roditelj koji radi s polovicom punoga radnoga vremena nakon isteka obveznoga rodiljnoga dopusta, kao i u slučaju rada sa skraćenim radnim vremenom zbog pojačane brige i njege djeteta prema posebnim propisima; 2) roditelj djeteta s težim smetnjama u razvoju koji radi s polovicom punoga radnog vremena; 3) radnik koji radi sa skraćenim radnim vremenom prema posebnim propisima; 4) razdoblje provedeno u zaposlenju na sezonskim poslovima na kojima je ostvaren veći broj sati od punoga radnoga vremena računa se u trajanju preračunatom na puno radno vrijeme; 5) korisnicima invalidske mirovine zbog djelomičnoga gubitka radne sposobnosti u staž osiguranja računa se razdoblje provedeno u zaposlenju s najmanje 70 posto radnoga vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične stručne spreme koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima, kao da su proveli na radu puno radno vrijeme.
Pridodani staž (članak 32.) razdoblje je koje se pridodaje prigodom određivanja invalidske mirovine i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navršio 60 godina. Trajanje pridodanoga staža računa se tako da se za razdoblja u kojima osiguranik nije ostvario staž osiguranja pribroje razdoblja do navršene 55. godine osiguranika u trajanju od dvije trećine, a nakon 55. do navršene 60. godine osiguranika u trajanju od jedne polovice. Ako je osiguranik bio osiguran u državi članici Europske unije ili državi s kojom je sklopljen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, pridodani se staž određuje razmjerno udjelu mirovinskoga staža koji se računa prema tom Zakonu i ukupnoga mirovinskoga staža obračunatoga pribrajanjem staža iz odnosne države, a u skladu s uredbama Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju s tom državom.
Dodani staž (»staž za djecu«) reguliran je člankom 32.a Zakona i propisuje slijedeće: »1) Roditelju – majci ili posvojiteljici koja ostvaruje pravo na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine stvarno navršenom mirovinskom stažu dodaje se i razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete.
2) Roditelju – majci ili posvojiteljici kojoj se u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti mirovina određuje kao osnovna mirovina prema članku 91. stavku 1. ovoga Zakona razdoblje od šest mjeseci za svako rođeno ili posvojeno dijete dodaje se na dio mirovine koji pripada za mirovinski staž ostvaren prije odnosno nakon uvođenja obveznoga mirovinskoga osiguranja individualne kapitalizirane štednje, ovisno o tome u kojem je razdoblju navršen pretežiti staž.
3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je umjesto roditelja – majke ili posvojiteljice dodatni rodiljni dopust prema propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama koristio roditelj – otac ili posvojitelj djeteta, pri ostvarivanju prava na mirovinu prema ovom Zakonu ili prema drugim posebnim propisima u obveznom mirovinskom osiguranju generacijske solidarnosti dodani staž u trajanju od šest mjeseci iz stavka 1. i 2. ovoga članka dodat će se u tom slučaju u ukupni mirovinski staž za određivanje mirovine roditelju – ocu djeteta ako je koristio pretežni dio dodatnoga rodiljnoga dopusta.«
Članak 32.a Zakona uveden je tek Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 115/18), koje su stupile na snagu 1. siječnja 2019., što bi trebalo značiti da se primjenjuje na slučajeve odlaska u mirovinu nakon 1. siječnja 2019. Međutim, brojni roditelji, posebice majke, shvaćaju da iz formulacije »ostvaruje pravo na mirovinu prema ovom Zakonu« proizlazi da bi se taj staž trebalo priznavati svima koji su ostvarili pravo na mirovinu počevši od 1. siječnja 2014. i kasnije. To je bila posebna mirovinska pronatalitetna mjera kao dio demografske politike i zato bi se trebala primjenjivati na sve slučajeve ostvarenja mirovina nakon 1. siječnja 2014. kao dio cjelovitoga Zakona.
