U ponedjeljak 2. studenoga preminuo je Mladen Kušec, koji se svojim pričama utkao u naraštaje djece i odraslih. Gotovo nema osobe »čije djetinjstvo na ovaj ili onaj način nije obilježio taj kultni radijski i televizijski novinar, pjesnik, književnik i pripovjedač za djecu«, napisala je svojedobno u Jutarnjem listu Marija Lokas. Zapravo, jedan je od rijetkih odraslih koji su cijeli život uspjeli održati dijete u sebi, ali i razumjeti djecu na način kako može rijetko tko. Treba se samo sjetiti »Tonkice Palonkice, frrr«, »Bijele vrane«, »Patuljaka koji pojma nemaju«, »Plavoga kaputića«… A da je i sa 81 godinu itekako mlad i spreman za nove izazove, potvrdio je velikom životnom odlukom – odlaskom u teretanu, o čemu se također mnogo pisalo. Redovito je komunicirao preko društvenih mreža. Zadnji upis koji je ondje ostavio datiran je na 15. listopada: s prijateljima na mreži podijelio je pjesmu. »Čovjeku treba komadić sreće, / komadić srca, komadić neba, / prijatelj, dva… to mudrost je sva!« I dnevni mu je raspored sve do smrti bio upravo mladenački. Ustajao je u 7 sati, odlazio na kavu, čitavo vrijeme hodao, a zatim bi automobilom odlazio na HRT gdje je donedavno provodio sate u montaži. Često je u vrtićima snimao emisije s djecom, a ljeta je volio provoditi u svojoj Novalji. Mladen Kušec rođen je u Zagrebu 24. veljače 1938. godine. U rodnom je gradu polazio osnovnu školu, gimnaziju i studij na Filozofskom fakultetu. Na Radio-Zagrebu počeo je raditi 1963. Bio je urednik obrazovnoga i dječjega programa HR-a od 1984. do 1994., nakon toga urednik na Sljemenu. Autor je tridesetak knjiga pjesama, proze i drama za djecu i mlade. Tijekom karijere dobio je više nagrada, o čemu je pisao i Vid Barić. A Ivan Carević navodi da vijest o smrti književnika i novinara Kušeca nije rastužila samo članove obitelji i prijatelje, nego i one koji su odrasli uz njegove stihove. Među onima koji će ga zauvijek pamtiti i jedan je medicinski tehničar koji je emotivnom objavom na Facebooku nakon smrti velikoga književnika ganuo mnoge. Josip Stević opisao je svoj susret s Kušecom, koji mu je bio pacijent, te koliko ga je ganula posveta u knjizi koju mu je poklonio. »Kada sam, vozeći se automobilom, na radiju čuo da je preminuo Mladen Kušec, smrzao sam se jer sam prije manje od 24 sata s njim razgovarao. Bio sam beskrajno sretan što sam imao priliku osobno mu zahvaliti što mi je nekoliko dana prije poklonio svoju knjigu ‘Sredina! Pomaknite se naprijed!’ uz posvetu. Sudbina se poigrala i ispalo je da je to posljednja posveta u njegovu životu. Bio sam iznenađen što je tako brzo nakon našega susreta otišao, ali kao zdravstveni djelatnik znao sam prepoznati kada se netko bliži svom kraju. Njegov prepoznatljiv glas postao je tiši, i umoran. Morao sam dobro naćuliti uši da shvatim što govori, ali nipošto nisam htio propustiti ni jednu riječi. Da nisam, sada bi mi bilo žao«, citirao ga je Večernji list.
»Kad Nijemci kihnu, i Hrvati osjete posljedice«, riječi su kojima je u Večernjem listu svoje promišljanje započeo Ivica Beti. Smatra da je djelomično »zatvaranje« u koje ide Njemačka loša vijest i za Hrvatsku, možda čak i gora jer će snažna i otpornija Njemačka brže i prije ozdraviti od Hrvatske sa slabijim fiskalnim imunitetom. »Kad Njemačka uđe u karantenu, i hrvatska izvozno orijentirana poduzeća mogu očekivati probleme jer bi po domino-efektu mogli početi padati i planirani poslovni aranžmani«, piše Beti.
Nijemci su na Dušni dan zatvorili restorane, kafiće, noćne klubove, kazališta, koncertne dvorane, kina, teretane, bazene, kozmetičke salone… Prisilnu jednomjesečnu stanku uzeli su i turistički objekti. »Hrvatski poduzetnici još znaju imati noćne more zbog krize 2008. i 2009. godine, koju je, srećom, Njemačka brzo prevladala. Analiza ‘Utjecaj Njemačke na kretanje hrvatskog gospodarstva’, predstavljena lani u HGK, potvrdila je da je zbog visokog udjela njemačkog tržišta u izvozu robe i usluga iz Hrvatske te visokog udjela ukupne vrijednosti izvoza robe i usluga u strukturi BDP-a vrlo jaka veza između kretanja potražnje u Njemačkoj i dinamike rasta našeg BDP-a. Kako je Njemačka drugo po veličini tržište za izvoz robe i prvo po izvozu usluga, ta država, kako je istaknuto, ima najveći utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. Time što se relativno brzo oporavila od globalne krize, pomogla je i oporavku Hrvatske. Prošle godine u Italiju smo izvezli robe i usluga u vrijednosti od 15,7 milijardi kuna, a tu je odmah Njemačka sa 14,8 milijardi (treća je Slovenija).«
Ljubica Gatarić u Večernjaku piše o drugoj karanteni, što bi moglo »pomrsiti« planove europskih država o brzom oporavku i izlasku iz krize. Objavljena procjena o kretanju BDP-a u trećem ovogodišnjem kvartalu u deset članica EU-a pokazuje da je nakon velikoga pada na proljeće (minus 11,8 posto) tijekom ljetnih mjeseci u europodručju došlo do strjelovitoga oporavka (plus 12,7 posto), najsnažnijega otkako Eurostat objavljuje podatke.
Najbrži oporavak zabilježen je u Francuskoj, Italiji i Španjolskoj, koje je prvi val epidemije pogodio najsnažnije. Kako je u razdoblju od srpnja do kraja rujna prošla Hrvatska, znat će se tek u prosincu, no lako je moguće da je i ona nadoknadila većinu, ako ne i cjelokupni gubitak (minus 15 posto) iz drugoga tromjesečja.
Većina hrvatskih mjera za pomoć gospodarstvu na snazi je do kraja godine, no mnoge europske države otprije su poticaje protegnule do kraja prvoga tromjesečja, a sad se rade planovi za daljnje produženje mjera. Profesorica zagrebačkoga Ekonomskoga fakulteta Marijana Ivanov smatra da će nas ovaj put okolne karantene manje boljeti nego na proljeće jer je glavna turistička sezona iza nas, svjetski tokovi robe ne će se toliko zaustavljati kao u prvom »zatvaranju« niti se očekuju problemi sa sirovinama i transportom iz Azije. Polovica hrvatskoga izvoza u EU odnosi se na Njemačku, Italiju i Sloveniju, a u prvom dijelu ove godine izvoz u Italiju pao je za 22 posto, u Sloveniju za 10 posto, a u Njemačku za 8 posto. »Nas će pad domaće potražnje pogoditi više od karantena u drugim državama jer smo u ovom dijelu godine osjetljiviji na domaću potrošnju nego na svjetske robne tokove. Izvoz će i dalje teći te će nas spašavati kao i u prethodnim kriznim periodima, ali najtanji smo s domaćom potražnjom. Treba smanjiti pesimizam, paniku i sijanje straha u vijestima koje se svakodnevno plasiraju. Širenjem panike paralizirat ćemo sami sebe te iz te paralize ne ćemo izići kad se stanje počne normalizirati«, rekla je profesorica Ivanov.
Istraživanja među 3507 djece iz svih županija pokazuju da su djeca do 12 godina zadovoljna obitelju i životom. Djeca u dobi od osam, deset i dvanaest godina u Hrvatskoj izrazito su zadovoljna svojom obitelju, prijateljima, domom i životom, ali starenjem to zadovoljstvo pada, pokazalo je istraživanje »Subjektivna dobrobit djece u Hrvatskoj«. Tako 90 posto njih osjeća sigurnost kod kuće, a zadovoljstvo osjećajem sigurnosti u školi pada što su djeca starija. Više od 90 posto djece zadovoljno je svojim domom, no čak 42 posto osmogodišnjaka često osjeća zabrinutost zbog materijalne situacije u obitelji. Više od 90 posto djece zadovoljno je svojim prijateljima. No kvaliteta vršnjačkih odnosa i učestalost druženja izvan škole opada s porastom dobi djece. Istraživanje je proveo Studijski centar socijalnoga rada Pravnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Unicefovim uredom u Hrvatskoj tijekom 2019. godine. Istraživanje je dio međunarodnoga istraživanja koje se provodi u više od 40 zemalja svijeta i daje mogućnost usporedbe u slučaju porasta nezadovoljstva. Pokazalo se da su hrvatska djeca, u odnosu na ostale zemlje, u drugom i četvrtom razredu među prvima po zadovoljstvu, a u šestom su u drugoj polovici, to jest u skupini onih koji su zadovoljni manje od prosjeka.
