Dok se Venecija polako utapa pod naletima ekstremnih plimnih valova koji su, slažu se mnogi, posljedica globalnoga zatopljenja, Italija je najavila da će od sljedeće školske godine kroz obveznu nastavu djeca jedan sat tjedno biti podučavana o klimatskim promjenama i održivom razvoju. Time će postati prva zemlja u svijetu koja će u središte obrazovnoga sustava postaviti okoliš i društvo. I Hrvatska zbraja štete od olujnoga juga, no njezin se obrazovni sustav trenutačno bavi nekim drugim temama. O održivom razvoju i klimatskim promjenama raspravlja se negdje drugdje.
Tako je u organizaciji Hrvatskoga poslovnoga savjeta za održivi razvoj (HRPSOR) u utorak 19. studenoga održana 11. konferencija o društveno odgovornom poslovanju (DOP), a dominirala je tema klimatskih promjena. Konferencija svake godine okuplja domaće i strane stručnjake kako bi raspravili dostignuća i očekivanja u području održivoga razvoja i trendovima koji se očekuju.
Srgjan Kerim, makedonski diplomat i predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda u 62. zasjedanju od rujna 2007. do rujna 2008., održao je uvodno izlaganje u sklopu panela o izazovima i prilikama koje društvu i poslovnomu sektoru donose klimatske promjene. Podsjetio je na to da međunarodna zajednica već više od četvrt stoljeća pokušava uspostaviti takav klimatski režim kakav je znanost utvrdila kao jedini prihvatljiv odgovor na stalno rastuće globalno zatopljenje uzrokovano ljudskim aktivnostima. Postavljeni je cilj održavanje porasta globalne temperature na 1,5 Celzijevih stupnjeva, i to postizanjem tzv. klimatske neutralnosti do 2050. godine. Iako je usvajanjem UN-ove Konvencije o klimatskim promjenama 1992. godine jasno zacrtan smjer kojim treba ići, taj je put, kazao je, pun krivina i zaprjeka koje je postavila politika. To je dovelo do toga da sadašnje projekcije pokazuju da je porast globalne temperature bliži granici od 3 Celzijeva stupnja nego onoj od 1,5. Međutim, ohrabruje predanost 65 država (plus Kalifornija) koje su se obvezale da će do 2050. u potpunosti eliminirati emisije ugljikova dioksida (CO2).
Predstavnici poslovnoga svijeta prihvatili su ulaganja u iznosima koji se mjere u milijardama dolara radi postizanja ciljeva ostvarenja tzv. zelene ekonomije. Francuska je objavila da ne će potpisivati trgovinske ugovore sa zemljama koje ne prihvaćaju Pariški sporazum o klimatskim promjenama iz 2015. godine, a Njemačka se obvezala biti ugljično neutralna do 2050. godine. Velika je Britanija udvostručila svoj doprinos međunarodnomu financiranju na iznos od 11,6 milijardi dolara, a Indija će povećati svoje kapacitete proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na 175 GW do 2022. godine, uz nastojanje da se dostigne razina od 450 GW. Nadalje, ističe Kerim, Kina se obvezala na kvalitetan energetski rast, što uključuje redukciju 12 milijardi tona globalnih emisija CO2 smanjivanjem vlastite emisije te partnerstvom kroz izravna ulaganja u treće zemlje. Europska unija obvezala se da će 25 % proračuna alocirati za klimatske promjene, a 130 banaka ili jedna trećina svjetskoga bankarskoga sektora svoje će aktivnosti uskladiti s Pariškim sporazumom. Francuska i Novi Zeland ne će dopustiti istraživanje nafte i plina na svom teritoriju.
Posljedicama klimatskih promjena u vidu ekstremnih vremenskih događaja bit će izloženi svi, neki više, neki manje. Podijelivši zemlje i regije na četiri kategorije prema osjetljivosti na klimatske promjene, Kerim je upozorio da Hrvatska pripada kategoriji osjetljivih zemalja. S obzirom na posljedice koje samo u poljoprivredi znače manje prinose i veće potrebe za vodom, poziva na veća ulaganja u istraživanja i razvoj jer će izmijenjeni ekološki uvjeti i promjena u dužini vegetacijskoga razdoblja zahtijevati uzgoj nekih novih kultura i sorata. S obzirom na to da će klimatske promjene utjecati na društvo u cjelini, potrebna su nova rješenja koja se mogu osigurati jedino ulaganjem u istraživanje i razvoj. Hrvatska je posljednjih trideset godina pretrpjela štete od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u iznosu od 2,2 milijarde eura ili 5 % BDP-a, što je jedan od najvećih postotaka u EU-u te je i to pokazatelj nužnosti većih ulaganja u prilagodbu na klimatske promjene. Kako je zaključio, ulaskom u digitalnu eru čovječanstvo je zakoračilo u treću industrijsku revoluciju. Svaka od prethodnih industrijskih revolucija praćena je uporabom nekoga energetskoga izvora. U 19. stoljeću to je bio ugljen, u 20. nafta, a u 21. stoljeću to su obnovljivi izvori energije.
Na Konferenciji su po 12. put uručene nagrade Indeks DOP-a koje HRPSOR zajedno s Hrvatskom gospodarskom komorom (HGK) dodjeljuje poduzećima za najbolja postignuća u društveno odgovornom poslovanju. Indeks DOP-a je metoda procjene društvene odgovornosti poduzeća u Hrvatskoj koja omogućuje objektivnu procjenu društveno odgovornih praksa poduzeća i međusobno uspoređivanje. Nagrada je dodijeljena u devet kategorija. U kategoriji velikih poduzeća dobitnik nagrade je AD PLASTIK d.d., u kategoriji srednjih HiPP Croatia d.o.o., u kategoriji malih dobitnik je Media Val d.o.o., a u kategoriji javnih poduzeća Odašiljači i veze d.o.o.
Papa Franjo u enciklici o brizi za zajednički dom »Laudato si’« upozorava da je klima opće dobro, da svima pripada i da je svima namijenjena. »Čovječanstvo je pozvano osvijestiti potrebu za promjenom načina života, proizvodnje i potrošnje kako bi se borilo protiv toga zatopljenja ili, barem, ljudskih uzroka koji ga proizvode ili pogoršavaju.«
Bjelovarski energetski iskorak
Svečano je u utorak 19. studenoga otvorena prva geotermalna elektrana u Hrvatskoj u Cigleni kraj Bjelovara »Velika 1« snage 16,5 MW. Riječ je o investiciji vrijednoj 325 milijuna kuna, a to je ujedno najveća elektrana u kontinentalnoj Europi s binarnom tehnologijom. Geotermalna elektrana Velika 1 električnom energijom opskrbljuje gotovo cijeli Bjelovar, a njezinim pokretanjem otvoreno je novih 10 radnih mjesta u lokalnoj zajednici. Elektranu je gradilo 15-ak domaćih tvrtki, a od ukupne vrijednosti investicije više od 68 posto je u materijalima, opremi ili uslugama domaćih dobavljača i izvođača. Tom je prilikom Muharem Balat, predsjednik uprave MB Holdinga, turske grupacije koja je investitor elektrane, istaknuo prednost ulaganja u geotermalne izvore: »Geotermalna energija ima brojne prednosti, drugačija je od ostalih izvora obnovljive energije jer može proizvoditi energiju tijekom 24 sata svih 365 dana u godini. Ako su dobro projektirane i pravilno održavane, geotermalne elektrane mogu dugi niz godina proizvoditi električnu energiju. Također, riječ je o proizvodnji energije koja ne emitira ugljik u okoliš i zadovoljava potrebe ovoga energetskoga doba.«
MB Holding dosad je u Turskoj izgradio pet geotermalnih elektrana, a u Hrvatskoj planira nastavak ulaganja te su već krenuli u razvoj novoga projekta – geotermalne elektrane kod Legrada očekivane neto snage 19,9 MW. S obzirom na bogat geotermalni potencijal kontinentalne Hrvatske, voditelj projekta Velika 1 Dragutin Domitrović nada se da je ona tek prva od mnogih.
Da je energetski potencijal geotermalnih izvora velik isto kao i prilika za razvoj tehnoloških rješenja smatra i Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske koje okuplja više od 70 posto proizvođača električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj. Tom je prilikom rekla: »Hrvatska može razviti stotine megavata i mogla bi se čak vratiti na kartu proizvođača turbina te se domaćim resursima i tehnologijama nametnuti u Europi. Postoji velik izvozni potencijal. Kao potvrda našega znanja i spremnosti svjedoči i činjenica da susjedna Mađarska, koja isto ima jak geotermalni potencijal, do sada ima jednu geotermalnu elektranu od 3,5 MW. Ovo je dokaz da se možemo nametnuti kao centar razvoja u ovoj regiji.«
Upravo ovakvi primjeri pokazuju dobrobit ulaganja u obnovljive izvore koji osiguravaju energiju bez emisija stakleničkih plinova, a ujedno otvaraju nova radna mjesta.
