Želi li ovaj naraštaj onima koji dolaze ostaviti mogućnost da (pre)žive na Zemlji, sve ljudske djelatnosti, pa tako i turizam, treba razvijati na održiv način. Svake godine više od milijardu turista putuje svijetom i na taj način sudjeluje u njegovoj promjeni. Ujedinjeni narodi su ovu, 2017. godinu proglasili Međunarodnom godinom održivoga turizma za razvoj kako bi porasla svijest unutar javnoga i privatnoga sektora o doprinosu održivoga turizma razvoju te se istovremeno mobiliziralo sve dionike da zajedno rade na tome da turizam postane katalizator pozitivnih promjena.
Naime, bilo da neko odredište ljudi pohode kao turisti bilo da u tom odredištu rade u turizmu, odgovorni su za svoje ponašanje – način kako »konzumiraju« sadržaje: hranu, vodu, energiju, prirodu, koliko stvaraju otpada… S druge strane, zaposleni u turizmu odgovorni su za ponudu koju kreiraju: način gradnje smještajnih jedinica u smislu štednje energije i vode, plasman lokalno proizvedene hrane, odvojeno prikupljanje otpada…
Turizam spaja ljude i mjesta, kreira događaje i stvara uspomene, i kao takav je idealan za promociju odgovornoga ponašanja prema lokalnoj zajednici, ali i prema putniku namjerniku te, u konačnici, prema zajedničkomu planetu. U Hrvatskoj je turizam možda i najvažnija djelatnost jer svake godine uprihodi pozamašnu količinu novca, dovoljnu da se, unatoč dugoj recesiji, progura tekuća godina. No i na globalnoj razini prepoznat je njegov potencijal za održivi razvoj, s obzirom na to da je jedan od najvećih i najbrže rastućih gospodarskih sektora te da je jedan od vodećih sektora za zapošljavanje na svijetu i stoga može pomoći u ublažavanju siromaštva i pokretanju uključivoga razvoja.
U kontekstu Agende 2030 – globalnoga programa održivoga razvoja do 2030. godine i njegovih 17 ciljeva održivoga razvoja, Međunarodnoj godini održivoga turizma za razvoj cilj je podržati promjenu politika, poslovnih praksa i ponašanja potrošača prema održivijemu turističkomu sektoru. Stoga će se uloga turizma promovirati u pet ključnih područja: 1) uključiv i održiv gospodarski rast; 2) socijalna uključenost, zapošljavanje i smanjenje siromaštva; 3)resursna učinkovitost, zaštita okoliša i klimatske promjene; 4) kulturne vrijednosti, raznolikost i baština te 5) obostrano razumijevanje, mir i sigurnost.
Naime, prepoznato je da dobro osmišljen i upravljan turizam može znatno pridonijeti trima dimenzijama održivoga razvoja – gospodarskoj, socijalnoj i okolišnoj. Ujedno je usko povezan s drugim sektorima te može stvoriti radna mjesta i potaknuti prilike za trgovinu. Stoga bi održivi turizam trebalo podržati kao sredstvo promicanja i ubrzavanja održivoga razvoja, a posebice iskorjenjivanja siromaštva. Turizam je uključen unutar tri od 17 globalnih ciljeva održivoga razvoja koji su usmjereni na okončanje siromaštva, zaštitu planeta i osiguranje prosperiteta za sve. Tri cilja unutar kojih je uključen su: Cilj 8. Promovirati uključiv i održiv gospodarski rast, punu zaposlenost i dostojanstven rad za sve; Cilj 12. Osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje; Cilj 14. Očuvati i održivo koristiti oceane, mora i morske resurse za održiv razvoj.
Unutar 8. cilja turizam je prepoznat kao jedan od pokretača globalnoga gospodarskoga rasta i zapošljavanja, posebice u stvaranju dostojanstvenih radnih prilika, zbog čega posebno mogu imati koristi mladi i žene, ali i društvo u cjelini. Turistički sektor koji je usvojio održive prakse potrošnje i proizvodnje u odnosu na Cilj 12. koji teži osigurati održive oblike potrošnje i proizvodnje može imati važnu ulogu u ubrzavanju globalnoga pomaka prema održivosti. Primjerice, kod uvođenja resursno učinkovitih inicijativa.
Što se pak tiče cilja 14., očuvanja i održivoga korištenja oceana, mora i morskih resursa, obalni i pomorski turizam, kao njegovi najveći segmenti, posebice za male otočne države, oslanjaju se na zdrave morske ekosustave. Stoga razvoj turizma mora biti dio integriranoga upravljanja obalnim područjima, kako bi se uspjelo očuvati i zaštititi te ranjive ekosustave koji služe promociji plave ekonomije. Turizam također pridonosi, ali je isto tako i pogođen klimatskim promjenama te mu je stoga u interesu igrati glavnu ulogu u globalnom odgovoru na klimatske promjene i to smanjenjem potrošnje energije i preusmjeravanjem na obnovljive izvore, posebice u prijevozu i smještaju. Ujedno može potaknuti poljoprivrednu proizvodnju promovirajući korištenje lokalnih proizvoda u svojoj ponudi, a agroturizam kao rastući segment može nadopunjavati tradicionalnu poljoprivredu te tako pridonijeti rastu prihoda lokalnih zajednica, ali isto tako i obogaćivanju doživljaja turista.
Turizam može imati kritičnu ulogu u osiguravanju dostupnosti vode kao i odvodnje. Učinkovito korištenje vode u turističkom sektoru, zajedno s odgovarajućim sigurnosnim mjerama, upravljanjem otpadnim vodama, kontrolom onečišćenja i učinkovitim tehnologijama mogu biti ključ za očuvanje hrvatskih najdragocjenijih resursa. Budući da se Hrvatska može pohvaliti brojnim prirodnim ljepotama i kulturnim znamenitostima, zbog kojih broj posjetitelja iz godine u godinu raste, a na ljestvicama turističkih odredišta zauzima sam vrh, važno je taj resurs znati očuvati, odnosno zaštititi od prekomjerne eksploatacije.
Budući da se tek zakoračilo u 2017., koju je UN proglasio Međunarodnom godinom održivoga turizma za razvoj te da je taj sektor od posebne važnosti za nacionalnu ekonomiju, nadati se je da će to biti poticaj ozbiljnijemu promišljanju i pristupu Hrvatskoj kao turističkomu odredištu – dugoročno. Naime, potrebno je utvrditi što se mora poduzeti da bi se atraktivnost njezinih turističkih odredišta očuvala i zaštitila od prekomjerne konzumacije, posebice prostora zbog prekomjerne izgradnje. Uz to je potrebno ne samo utvrditi nego i poštovati nosivi kapacitet odredišta. Turizam je važan izvor prihoda, ali kvaliteta života lokalnoga stanovništva kao i kvaliteta doživljaja turista ovisi o tome je li se tom sektoru i njegovoj ponudi pristupilo planski ili stihijski, dugoročno ili kratkoročno, imajući u vidu razvoj i dobrobit za sve ili samo brzu zaradu za neke.
