Pjesma, smijeh i radost u miroljubivom Hodu za život i obitelj proći će u svibnju, lipnju i rujnu središtima 15 hrvatskih gradova. Ususret prvomu ovogodišnjemu Hodu, čiji je domaćin Osijek u subotu 11. svibnja, razgovarali smo s nekoliko lokalnih kooordinatora da bismo ispitali u kakvu ozračju dočekuje Hrvatska »festivale života«. Geslo koje će u proljetnim danima u zagovoru života ujediniti sjever i jug Lijepe Naše je »Glas rođenih za život nerođenih«.
»Osjećamo da raste javna potpora Hodu za život«
Naširoko bi se moglo pisati o plodovima koji su se dogodili tijekom proteklih osam godina otkako se u Zagrebu dogodio prvi hrvatski Hod za život. Svakako se iz toga popisa ne bi mogla izostaviti ni promjena javne svijesti, u kojoj nerođeni više nisu samo »nakupine stanica«, nego i živa ljudska bića, koja imaju svoje jedinstvene otiske prstiju, čija srca počinju kucati već 18. dana od začeća… Na to je u razgovoru za Glas Koncila pozornost skrenuo Luka Blagojević, koordinator osječkoga Hoda. »I u našoj se sredini definitivno danas o pobačaju govori drugačije nego u odnosu na ranija razdoblja. Pobačaj je postao tema o kojoj se govori. Uspjeli smo s Hodom za život osnažiti u javnoj svijesti činjenicu da život započinje u trenutku začeća, što su nam prije nekoliko godina potvrdili i svi medicinski fakulteti u Hrvatskoj. Iz toga proizlazi i druga misao koju nastojimo osnažiti u javnosti, a to je da je pravo na život temeljno pravo svakoga čovjeka, uključujući i onoga nerođenoga«, pojasnio je Blagojević.
Hod za život u Osijeku se druge svibanjske subote događa peti put, podsjetio je Blagojević te napomenuo kako u najvećem gradu na istoku Hrvatske raste broj onih koji se uključuju u Hod, bilo kao volonteri koji sudjeluju u organizaciji i pripremama, bilo kao sami sudionici miroljubive povorke za život koja prolazi središtem grada. Hod za život pomoć i potporu redovito nalazi i među osječkim župama, u gradu i u susjednim mjestima, napominje sugovornik. »Osjećamo da raste javna potpora Hodu za život. Vidljivo je to ne samo u Osijeku, nego i u drugim hrvatskim gradovima. Primjerice, iz godine u godinu svjedočimo uključivanju novih gradova u Hod«, dodao je Blagojević.
Histerično ignoriranje činjenica
Za konkretni zakonski okvir koji će zaštititi nerođene
Drugi put Hod za život ulicama Zvonimirova kraljevskoga grada Knina prolazi u subotu 1. lipnja. Takvo je okupljanje, pojasnio je kooordinator kninskoga Hoda Domagoj Jurković, važno i u kontekstu demografske katastrofe s kojom je suočen Knin, grad koji danas zajedno sa svojom okolicom ima oko 11 tisuća stanovnika, što je više nego upola manje od nekadašnjih 25 tisuća ljudi. No ozračje u kojem se u gradu dočekuje Hod za život pozitivno je u svakom pogledu, napomenuo je Jurković. »I kod nas su se znali pojavljivati komentari o tome kako je Hod za život ‘politiziran’, no dijelom je to i zato što svaka nova stvar izaziva i neku početnu sumnju.
Ali za većinu stanovnika Knina Hod za život je gibanje koje unosi nešto pozitivno, koje je veselo i dobro«, pojašnjava Jurković te dodaje: »U prošlogodišnjem je Hodu sudjelovalo 700-tinjak ljudi. Za mene su osobno u čitavoj dosadašnjoj pripremi Hoda kao veliko iznenađenje došli naši mladi. Mnoge od njih ranije nisam poznavao, a doista su se dokazali kao vrijedni i marljivi, osobito u svom angažmanu na društvenim mrežama, u poticanju drugih da se uključe u naš Hod.« Kao član nacionalne koordinacije Hoda za život podsjetio je i na važnost donošenja konkretnoga zakonskoga okvira koji će nerođene napokon zaštititi od arbitrarnih tumačenja znanstvenih činjenica i raznih ideoloških konstrukcija.
Prvi put u Sinju
Tjedan dana nakon Knina Dalmatinsku će zagoru razveseliti i Hod za život u Sinju. Kada smo se telefonski javili Martinu Vrliću, jednomu od članova uže organizacijske skupine, sve je više-manje bilo osmišljeno za subotu 8. lipnja. U Sinju se Hod za život događa prvi put. Dobar dio inicijative da Hod zaživi i u Sinju, napominje Vrlić, došao je iz redova obiteljske zajednica koja se okuplja pod okriljem sinjske franjevačke župe. Već od prvih najava ozračje prema Hodu, pojašnjava sugovornik, u Sinju je afirmativno.
»Budući da je ovo naš prvi Hod, trenutačno se ne želimo opterećivati brojkama. Potporu u našem gradu zasigurno osjećamo, počev od naših franjevaca pa do drugih sugrađana. Najvažnije je što će se pitanje borbe za život od začeća do prirodne smrti kroz Hod na nov i snažniji način aktualizirati i u Sinju«, dodao je Vrlić. I sinjski će Hod, pojasnio je sugovornik, uz radost i pjesmu donijeti i konkretna životna svjedočanstva. U fokusu će biti obitelji s više djece.
»Pokret« koji donosi dobro
Hod za život ove se godine također prvi put događa u Opuzenu, gradu u dolini rijeke Neretve, koji je domaćin »festivala života« u subotu 8. lipnja. U Opuzenu će se u Hod uključiti i stanovnici Metkovića i Ploča. Ana Postrimovski, koordinatorica iz Opuzena, pojašnjava: »Ljudi se u našem kraju uključuju u Hod za život jer u njemu prepoznaju ‘pokret’ koji donosi dobro. To je gibanje koje u našu sredinu unosi pozitivno ozračje, nešto što ljudi prepoznaju kao ono što je istinski progresivno, kao ono što izgrađuje. Naposljetku, i Bog je graditelj«, napominje Ana Postrimovski i dodaje: »Hod za život je događaj koji nadilazi pojedine svjetonazore. On je simbol izvorne ljudske potrebe da se život čuva i brani. Koliko je samo filmova snimljeno o toj temi, primjerice o preživljavanju teških ratnih događanja, velikih katastrofa, koncenracijskih logora. Pa i mi kao gledatelji svih tih filmova zasigurno smo se uvijek poistovjetili sa životom, htjeli smo da svi prežive… Borba za život jednostavno je upisana u ‘genetski kod’ svakoga čovjeka.« Koordinatorica Postrimovski majka je šestero djece, od kojih je jedno rođeno s teškoćama u razvoju, a zadnjih nekoliko godina svoje stajalište prema zaštiti života svjedoči i angažmanom u opuzenskoj udruzi za djecu s teškoćama u razvoju »Sunce moje malo«.