U četvrtak 14. ožujka održana je sjednica Upravnoga vijeća Hrvatskoga zavoda za mirovinsko osiguranje na kojoj je na temelju objavljenih službenih podataka Državnoga zavoda za statistiku donesena Odluka o aktualnoj vrijednosti mirovine od 1. siječnja 2019. tako da nova vrijednost iznosi 66,35 kuna. Prema tome, stopa povećanja aktualne vrijednosti mirovine od 1. siječnja u odnosu na dosadašnju vrijednost iznosi 1,15 posto. Sve će mirovine biti povećane prema toj novoj aktualnoj vrijednosti, a isplata tako povećanih mirovina bit će u travnju (s mirovinom pripadajućom za ožujak), zajedno s razlikom pripadajućih povećanja za siječanj i veljaču.
Na istoj je sjednici donesena i Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskoga staža od 1. siječnja 2019. Prema toj odluci najniža mirovina za jednu godinu mirovinskoga staža od 1. siječnja iznosi 64,34 kune. Dakle, najniža mirovina ostvarena sa 15 godina mirovinskoga staža pripada od 1. siječnja u svoti od 965,10 kn mjesečno. Isplate najnižih mirovina bit će u travnju (s mirovinom pripadajućom za ožujak), zajedno s razlikama za siječanj i veljaču.
Na osnovi te nove vrijednosti najniže mirovine za jednu godinu mirovinskoga staža nove će svote najnižih mirovina koje su, primjerice navodimo, ostvarene sa 20 godina mirovinskoga staža iznositi 1286,80 kn mjesečno, za 30 godina mirovinskoga staža 1930,20 kn mjesečno, za 40 godina mirovinskoga staža 2573,60 kn mjesečno, a za 45 godina mirovinskoga staža 2895,30 kn mjesečno. Svote zajamčenih najnižih mirovina pripadaju jednako za jednak mirovinski staž neovisno o tome jesu li ostvarene ranije ili tijekom ove godine.
Također, donesena je Odluka o visini najniže mirovine hrvatskomu branitelju iz Domovinskoga rata za godinu 2019., koja se od 1. siječnja 2019. određuje u svoti od 2558,25 kuna, a povećava se za 0,015 posto od utvrđene »proračunske osnovice«, odnosno za 0,4989 kuna za svaki dan sudjelovanja hrvatskoga branitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, uz primjenu odgovarajućega mirovinskoga i polaznoga faktora prema kojemu je mirovina određena, uz uvjet propisan zakonom, kao i Odluka o osnovicama za utvrđivanje vrijednosnoga boda prema osobnom činu, ustrojbenom mjestu, odnosno zvanju hrvatskoga branitelja iz Domovinskoga rata za godinu 2018.
Za određivanje visine naknade za tjelesna oštećenja donesena je i Odluka o osnovici za određivanje naknade zbog tjelesnoga oštećenja i o usklađivanju novčanih naknada zbog tjelesnoga oštećenja od 1. siječnja 2019., prema kojoj osnovica za određivanje naknade zbog tjelesnoga oštećenja nastaloga zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti iznosi 1519,91 kunu. Od te se odluke određuje visina novčane naknade u određenom postotku ovisno o stupnju tjelesnoga oštećenja.
Donesena je i posebna Odluka o faktoru osnovne mirovine od 1. siječnja 2019., koji iznosi 0,75.
Unatoč svim tim odlukama o povećanjima, zapravo usklađivanjima mirovinskih prava, namjerno kompliciranim matematičko-statističkim metodama, mirovinska prava sve više zaostaju za stvarnim rastom prosjeka plaća, a i rastom troškova života. Naime, prosječnim korisnicima pojedinih mirovinskih prava složeno objašnjenje načina izračuna povećanja ne znači ništa. Citiramo to objašnjenje: »Stopa usklađivanja AVM-a koja se primjenjuje od 1. siječnja kalendarske godine, počevši od 1. siječnja 2019. određena je u visini razlike između stope godišnjeg rasta mirovina određene prema rotirajućem omjeru stope indeksa potrošačkih cijena i bruto plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi i stope usklađivanja AVM-a utvrđene šest mjeseci prije toga dana (od 1. srpnja 2018.). Naime, indeks godišnjeg rasta mirovina za 2018. godinu (103,88) podijeljen s indeksom usklađivanja AVM-a od 1. srpnja 2018. (102,70 X 100) iznosi 1,15 %.«
Takvo je objašnjenje za prosječna korisnika mirovinskih prava nerazumljivo i nepotrebno, a sve samo zato da bi se konkretno povećanje za samo 1,15 posto pretvorilo u čaroliju i tobože opravdalo, ali u stvarnosti zamaglilo sve jače zaostajanje pripadajućih prava za stvarnim rastom plaća i troškova života.
Kod objašnjavanja povećanja braniteljskih prava navodi se tzv. »proračunska osnovica«, ali bez objašnjenja što je ta osnovica, kako se došlo do nje i prema kojim se mjerilima određuje, odnosno mijenja li se i ona redovito. No proračunska osnovica ne mijenja se godinama, što je nedopustivo. Valja znati da je proračunska osnovica za 2019. g. priznata u visini od 3326 kuna, a takva je bila i 2018. i 2017. godine, pa možda i ranije.
Kako ta osnovica služi kao kriterij i mjerilo za određivanje ili priznavanje nekih prava, određivanje imovinskih cenzusa i slično, a ona je godinama ista dok plaće rastu, svakomu treba biti jasno da prava vezana uz tu osnovicu zaostaju ili se čak gube zbog cenzusa, kao što je to slučaj s doplatcima za djecu, stipendijama i slično. Neshvatljivo je zanemarivanje toga propusta od brojnih institucija i raznih udruga koje tobože vode brigu za »maloga« čovjeka. Zabrinutost očito ne postoji, no to ne znači da narod nema pravo na jasnu i istinitu informaciju.
