Od Molva do Primoštena, od Stupa u Sarajevu do Oštarija kod Josipdola, od dalmatinskoga svetišta na Pojišanu do šokačkoga svetišta u Baču, od prijestolnica u Ninu i Šibeniku do skrovitoga samostana na Visovcu, u franjevačkim crkvama na potezu od Imotskoga preko Šijane sve do Subotice, vjerni je puk svih hrvatskih krajeva svoju Gospu stoljećima resio krunama. Tko bi to protumačio prežitkom doba u kojem je kraljevsko veličanstvo imalo središnje mjesto, ipak bi morao priznati da je marijanska pobožnost u Hrvata najčešće nicala ne iz objava i ukazanja, nego upravo iz čudotvornih kipova i slika. No previdio bi i da su krunjenja zavjetnih Majčinih likova važnim znakom sinovske odanosti svetomu ocu. Naime, na poticaj sluge Božjega Girolama Paoluccija di Calboldija di Forlija, rimski biskupi od 1631. službeno odobravaju krunidbe Marijinih prikaza koji se ističu drevnošću, znamenitošću i pučkom pobožnošću. Uz svetkovinu uznesenja Žene okrunjene »vijencem od dvanaest zvijezda« predstavljamo sedam hrvatskih likova čija je papinska krunidba pouzdano dokumentirana.
Majka Milosti – od utjehe do časti
Osim što je glasovito po privremenom »udomljavanju« Nazaretske kućice, svetište Majke Božje Trsatske papa Klement XI. na zahtjev je čuvara trsatskoga svetišta fra Petra Francetića 8. rujna 1715. uresio osobitom marijanskom čašću. Naime, lik Majke Milosti – koji je Trsaćanima za utjehu 1367. darovao papa Urban VII. – prvi je papinski okrunjen Marijin lik u Hrvata, ali i prva Gospa okrunjena izvan Rima.
Uzoriti štovatelji nestale Gospe
Sve donedavno nije se znalo da je drugu papinsku krunidbu u Hrvata organizirao jedan sluga Božji – Rikard Friedl. Uz čudesa povezana s nestalom slikom »Majke Božje Milosti« – kopijom papi Franji omiljena »Spasa Puka Rimskoga« koja je 5. kolovoza 1891. u Kraljevici okrunjena s blagoslovom Lava XIII. – splitski je isusovac zabilježio i životopis Dubrovčanina Luke Veselića, Gospina štovatelja umrla na glasu svetosti.
Tri papinska »dragulja« Kamenitih vrata
Uz 634 dragulja i bisera koja je u nju ugradio umjetnik Jozo Kljaković, u krunu Majke Božje od Kamenitih Vrata »ugradila« su se i trojica rimskih biskupa. Krunidbu povodom 200. obljetnice njezina čudesnoga očuvanja u velikom zagrebačkom požaru 31. svibnja 1931. nadbiskupu Antunu Baueru odobrio je papa Pio XI., a pred čudotvornom slikom za svojih su se posjeta Hrvatskoj molili i sveti papa Ivan Pavao II. i papa Benedikt XVI.
Otmica uresja s Mačekovim briljantom
Kraljevsko znamenje koje je s dopuštenjem pape Pija XI. na glavu Majci Božjoj Bistričkoj 7. srpnja 1935. položio zagrebački nadbiskup Antun Bauer ne čini osobitim tek njegova sličnost s uresjem hrvatskih kraljeva. Naime, kruna bistričke crne Madone – u kojoj se nalazi i jedan briljant Vladka Mačeka – tri je godine nakon krunidbe nakratko otuđena iz svetišta, koje je 1715. oprostima obdario papa Benedikt XIV.
»Prokrijumčarena« kruna za polupani lik
Tajna krunidba lika Gospe Fatimske koju je na zamolbu isusovca Ivana Grafenauera iz Bijeljine pred smrt naložio Pio XII. umnogome je jedinstvena. Bijeljinsku »Kraljicu Orijenta« u krašićkom je sužanjstvu krunom »prokrijumčarenom« mimo četiri stražara 31. svibnja 1959. uresio blaženi kardinal Alojzije Stepinac, noseći prsten koji mu je darovao sveti papa Ivan XXIII. Nažalost, kip je tijekom srpske okupacije 1992. odnesen iz crkve i polupan.
Gospe koje je krunio sveti papa
Rijetke su prigode kada rimski biskupi sami krune Marijine likove, a još rjeđe da u isto vrijeme okrune dvije. Baš se to dogodilo kada je za trećega posjeta Hrvatskoj 7. lipnja 2003. sveti papa Ivan Pavao II. u Osijeku okrunio kip Gospe Aljmaške i sliku Gospe Voćinske. Manje je poznato da voćinska Gospa od Utočišta zapravo prikazuje izvorni aljmaški kip, koji je nakon požara 1846. novim nadomjestio biskup Josip Juraj Strossmayer.
»Zauvijek okrunjena« i papinim oprostom
Premda ne postoji dekret koji bi potvrdio da je Čudotvornu Gospu Sinjsku splitski nadbiskup Stefano Cupilli 22. rujna 1716. okrunio po papinu nalogu, rimski su biskupi ipak neodvojivi od povijesti najpoznatijega okrunjenoga Marijina lika u Hrvata.
