Javnost se posljednjih dana bavila većim dijelom putovanjem maturanata u Barcelonu ili njihovim ostajanjem kod kuće. Po novinama su bila različita mišljenja, od kojih se izdvaja ono Olge Maljur, zdravstvene tehničarke i majke djevojke od se sedamnaest godina, koja objašnjava: »Naravno da želim da ide na maturalac, to je jednom u životu. Nikada više ne će imati sedamnaest godina, ali ne razumijem zašto moraju ići baš u Španjolsku. Što nedostaje krstarenju Jadranom? Djeci je ionako najbitnije da budu zajedno i da se druže, pa zašto onda novac za brojne putničke aranžmane ne bi ostao u Hrvatskoj? Kada se to predložilo na sastanku, neki su roditelji zaključili da to nije dovoljno ‘fensi’ lokacija. Ljudi kao da ne razumiju da su životi naše djece u pitanju. Znam da ne možemo djecu staviti pod stakleno zvono i ne bih htjela da Lorena propusti maturalac, no agencija nam uvjetuje i nudi samo jedan datum, ni povrat novca ni promjenu lokacije. Ako ne uspijemo ništa promijeniti i Lorena na kraju ode na putovanje, naravno da će mi se morati javljati, kao što to čini kada je u Zagrebu. Ona zna da se ne smije odvajati od grupe, ali sada više ni ja nisam sigurna što da joj savjetujem s obzirom na to da su upravo velike grupe ljudi teroristički cilj. Osim toga ne želim da moja kći ide u Španjolsku baš kada se tamo očekuju nemiri i kada će opet biti visoko rizična situacija. Možda i više nego sada. U rujnu se treba održati referendum za neovisnost Katalonije i očekuju se veliki nemiri, a na to nitko ne računa i ne uzima u obzir kada se spominju i preporučuju odgode maturalaca. Kod nas su pripreme već bile u velikom jeku. Sve smo dogovorili i platili putovanje 3850 kuna. Trebali smo ih sada ispratiti u Španjolsku, tamo su trebali ići avionom, a natrag autobusom. Međutim putnička agencija (…) samoincijativno nam je odgodila putovanje na 7. listopada…«
Zanimljivo je razmišljanje još jednoga otca maturanta, Zdravka Pucelja, policajca. »Strah me je, naravno da me je strah, ali kojeg roditelja nije? Ne mogu se zatvoriti u kuću zato što je mene strah. Nema to veze s maturalnim putovanjem u Španjolsku, pa i u kući se može teško ozlijediti. Ali zašto bih tako negativno razmišljao? U redu, u Španjolskoj se dogodio teroristički napad, ali dogodio se i u Francuskoj, i drugim zemljama. (…) To ne znači da turisti sada trebaju prestati dolaziti u te zemlje.«
Španjolska je vrijedna turistička lokacija i mladi trebaju vidjeti – razmišljaju roditelji, ali treba uvažiti i činjenicu da mladi često ne znaju kako izgleda Hrvatska, a da bolje znaju o stranoj zemlji u koju putuju. Zasad je poznato da su zagrebački maturanti krenuli u Španjolsku, a isto tako i maturanti iz Dalmacije. Dobro je znati i obrazovati djecu u slučaju raznih nesreća, a kao primjer može poslužiti iskustvo tijekom potresa na talijanskom otoku Ischiji – poznatom ljetovalištu nedaleko od Napulja. Iz jedne od zgrada spasioci su ubrzo izvadili otca i sedmomjesečnoga sina, ali su dva starija sina ostala zatrpana. Po noći su im kroz pukotine dodavali vodu. Italija je preko televizije pratila izvlačenje te dvojice. Jedanaestogodišnji Ciro spasio je sedmogodišnjega brata Mattiasa gurnuvši ga pod krevet, a onda i sebe, kako je učio u školi. Drškom metle lupao je po ruševinama, da ga čuju spasioci. Na kraju su obojica izvučena – prvo Mattias, a satima kasnije i Ciro, obojica u dobrom stanju. To dokazuje koliko škola može biti korisna za one koji pouzdano slušaju svoje nastavnike.
Dijana Jurasić piše o demografskoj slici u Hrvatskoj, koja je sve lošija, tvrdeći da se ni prošle godine, pa ni ove, po izdvajanju novca ne vidi da je demografska obnova jedna od ključnih politika Vlade, kako je isticao njezin predsjednik. Temeljem dosad učinjenoga može se zaključiti da je demografska politika utrpana u resor socijalne. Demografi smatraju da su dosad donesene mjere više socijalne, da Vlada ne provodi cjelovitu demografsku politiku, da nema još mjera za ravnomjeran razvoj zemlje, nije se ozbiljnije uhvatila ukoštac s raširenim problemom rada mladih na određeno vrijeme te je od niza demografskih obećanja zasad ispunjen tek njihov polovičan broj. U to ulazi obećanje o povećanju naknada za drugih šest mjeseci rodiljnoga dopusta za zaposlene roditelje na 3991 kunu umjesto na punu plaću, kako je obećano, te za nezaposlene roditelje na 2428 kuna; osiguran je novac u proračunu za subvencioniranje oko tisuću stambenih kredita za mlade obitelji. Malo i nedovoljno i daleko je to od ambicioznoga iskoraka Vlade i Sabora, na koji ih je još u veljači pozvala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zbog teške demografske situacije u kojoj se nalazi Hrvatska, a koja prijeti održivosti mirovinskoga, zdravstvenoga, obrazovnoga i radnoga sustava. »Koga onda treba čuditi što iseljavanje nije zaustavljeno i što je u prvih šest mjeseci ove godine prema podatcima Državnoga zavoda za statistiku rođeno samo 17.538 djece naspram njih 18.004 u prvih šest mjeseci lani i što će mnoge škole po Slavoniji zjapiti poluprazne jer su se iselile obitelji s djecom. Nastavak takve slike i politike je, nažalost, održiv jer vlast ima još goru opoziciju kojoj demografski problemi nikad i nisu bili važni«, zaključila je Dijana Jurasić.
Dok je u tijeku javna prodaja 44 nekretnina u vlasništvu države, među kojima su poljoprivredna zemljišta i stanovi, valja podsjetiti da je HDZ u predizbornom programu mladima obećavao zemljište na dar. U intervjuu za »Večernji list« državni tajnik za demografiju Marin Strmota još je u travnju naveo da se u suradnji s drugim ministarstvima radi i na novom zakonu o upravljanju državnom imovinom i zakonu o potpomognutim područjima, kojima je cilj poticanje naseljavanja i zadržavanja stanovništva u područjima poput Slavonije, Like, otoka, te da će se urediti najam i darivanje stanova i zemljišta ljudima koji se za to ne mogu sami pobrinuti. No očito se ne radi na tim zakonima dovoljno žurno i ne njegovom krivnjom pa ispada da su demografi s pravom sumnjali da će se Vlada ozbiljno uhvatiti ukoštac s demografskim problemima kad je umjesto zasebnoga osnivanja ministarstva za demografiju demografija utrpana u resor socijale. Iz Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku proljetos je došao i dobar prijedlog za ograničavanje rada nedjeljom, važan za usklađivanje poslovnoga i obiteljskoga života, no i to je zapelo, pa se više i ne spominje.
I za vrijeme ovoga pisanja još je tinjala vatra u Dalmaciji. Stručnjak za šumarstvo Zoran Vitas protumačio je da su spaljena i zasoljena zemlja, alepski bor i veliki vrijesak – najbolja priprema za nove požare. Postoji niz stručnih uputa o protupožarnom planskom pošumljavanju, kao što je crnika, medunac, čime bi se djelovalo preventivno, a potrebna je i izgradnja protupožarnih cesta, čime bi se smanjila opasnost od vatrogasne stihije. Nažalost, kako je protumačeno, najveći uzročnik požara je čovjek (95 %), i to paljenjem korova, posebno u proljeće, roštiljanjem i sličnim radnjama, ali i namjernim izazivanjem požara, koji se ne izražava samo u površini spaljene površine, nego je višestruko štetan, na što upućuje i dr. Stjepan Posavec.
