Postoji izreka da je čovjek ono što jede, a zaljubljenici u modu rekli bi da je čovjek ono što nosi. U tom smislu porazno zvuči da je čak 58 posto modnih komada u svijetu proizvedeno od poliestera pa se modna industrija često kritizira zbog zagađivanja vode i zraka. Studija Europskoga parlamenta pokazala je da su procesi bojenja i dorade odgovorni za 20 posto globalnoga onečišćenja vode, a punjenja odjeće na bazi poliestera mogu ispustiti stotine tisuća mikroplastičnih vlakana u vodovodne sustave. Recikliranje trenutačno nije od prevelike koristi jer zahtijeva da tekstilni otpad ne bude proizveden od miješanih vlakana, a najveći dio odjeće ipak kombinira različite materijale. Zbog toga od 92 milijuna tona tekstila, koji se godišnje odbaci, samo jedan posto uspije se reciklirati. Osim toga, modna industrija odgovorna je za deset posto globalnih emisija ugljika – više nego međunarodni letovi i brodovi zajedno, pojašnjava Ana Zupčić za Jutarnji list.
Današnje su generacije slabije, sporije, nepreciznije
Suvremene komunikacijske tehnologije koje prikivaju nove naraštaje uz ekrane uzimaju u međuvremenu svoj danak. Pokazalo se da 9 od 10 djece nema dobru motoriku. Danas su djeca 50 posto slabija nego 1960. godine. Štoviše, djeca rođena u digitalnom svijetu fizički su inferiorna nekadašnjoj djeci, može se zaključiti prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Rijeci provedenoga u 15 vrtića u suradnji s Kineziološkim fakultetom. Mjerili su motoriku djece i došli do zabrinjavajućih rezultata. Samo jedno od desetero djece, piše Novi list, zadovoljavajuće izvodi zadane pokrete, šestero ih to izvodi loše, a troje nikako. U posljednjih 60 godina djeca su motorički nazadovala 52 posto, odnosno današnje su generacije slabije, sporije, nepreciznije. Vjerojatno su jedini pokreti koje današnji mladi izvode bolje od prijašnjih oni prstima, ali ne po klaviru, nego po ekranima mobitela, zaključuje se.
A alkoholizam?
Dok se sve više govori o ovisnostima o digitalnim tehnologijama, zaboravlja se na ovisnike o alkoholu. U Hrvatskoj je o alkoholu ovisno 240 000 osoba. Alkoholizam jedne osobe izaziva patnju i njezinoj obitelji i okolini te uz nju još četiri osobe pate pa je jasno zašto je alkoholizam među najvećim javnozdravstvenim problemima kako u Hrvatskoj tako i u gotovo cijelom svijetu. Klinička slika ovisnika o alkoholu mijenja se te se sada u usporedbi s vremenom otprilike desetak godina zna da je mnogo više ovisnika koji uz alkohol konzumiraju još neku psihoaktivnu tvar, posebice kokain – rekla je psihijatrica dr. Antonia Puljić, voditeljica Odjela alkoholizma u KBC-u Sestara milosrdnica u Zagrebu, novinarki Tamari Franjić za Jutarnji list.
Žene za šankom
»Duboko smo u Suhom siječnju, međunarodnoj kampanji, kampanji koja poziva sve ljude na jednomjesečnu apstinenciju od alkohola kako bi se pročistili od blagdanskih pijanki, uz ideju da ih navede i na ozbiljniji obračun s pijenjem alkohola. Alkohol je sveprisutan i društveno prihvaćen, no koliko god bio tradicija, prije svega je droga i kao sve druge otrovnim djelovanjem može nanijeti štetu tijelu i stvoriti ovisnost, posebno ako se pije često i u velikim količinama. Žalosno je da je prije u Hrvatskoj na deset muškaraca ovisnih o alkoholu bila jedna žena, a sada je na svaka četiri muškarca jedna žena. Žene se više ne skrivaju, danas piju kao i muškarci – na šanku.
Broj ovisnica o alkoholu znatno se povećava, danas ih je oko 50 000, i to je u skladu s današnjim vremenom i izazovima, kad su žene počele piti po tzv. muškom načinu pijenja, na javnim mjestima s društvom. Za žene ovisne o alkoholu bilo je karakteristično skriveno pijenje. Naravno i dalje ga susrećemo posebice kod starijih žena, domaćica. Alkoholizam muškaraca mnogo više je proučavan nego alkoholizam žena i većina se naših spoznaja o poremećajima uzrokovanim alkoholom temelji na rezultatima studija u kojima je veći postotak muških sudionika. Pijenje alkoholnih pića oduvijek je, naime, bila muška ‘povlastica’. Frekvencija i dinamika muškog alkoholizma je rasprostranjenija, nije društveno skrivena i neopterećena je kulturnom stigmom. Za razliku od toga, žensko pijenje alkohola, kao i žensko opijanje, smatra se moralno nedopustivim, sramnim, gorim od opijanja muškaraca. Kampanje kao što je ‘Suhi siječanj’ dobre su za ovisnike o alkoholu, koji često odluče ne piti kroz korizmu, no nažalost dogodi se da ne mogu izdržati cijelo vrijeme. Uvijek pacijentima govorim da se samopouzdanje gradi kroz male pobjede. Za podizanje samopouzdanja ne postoji recept, pa mi se ova kampanja i u tom smislu čini korisna ne samo za ovisnike o alkoholu i one koji prekomjerno piju alkohol, nego i za sve ostale. (…) Na odjelu radimo samo s punoljetnima i najmlađi pacijenti imaju 18 godina. Maloljetnici se liječe u sklopu dječje i adolescentne psihijatrije i od kolega u Klaićevoj čujem zastrašujuće brojke. Kod nas je većina pacijenata u tridesetima, svih vrsta obrazovanja. Piju se sva pića koja postoje, vino, pivo, žestoko. Rijetko tko se odluči za liječenje zato što je sam prepoznao problem i odlučio se za promjenu u životu. Pacijenti većinom dođu pod pritiskom članova obitelji, poslodavaca, imaju teška fizička oštećenja ili im je određena mjera obaveznog liječenja«, rekla je dr. Puljić.
