Potpisivanjem zaključaka znanstvenoga skupa »Identitet Hrvata Boke kotorske« na otočiću Gospe od Škrpjela sudionici konferencije koja se održavala od četvrtka 6. svibnja do nedjelje 9. svibnja u Zagrebu i Tivtu u Crnoj Gori javnosti su poručili da je stavljanje znanstvenih činjenica u prvi plan jedini put očuvanja iznimne baštine bokokotorskih Hrvata od raznih pokušaja svojatanja i brisanja povijesnoga pamćenja.
Točnije, cilj je konferencije bio uvesti činjenice o bogatom kulturnom nasljeđu Boke u nastavne kurikule ne samo Hrvatske, nego i Crne Gore. Zaključke – kojima nije cilj ostati »mrtvo slovo na papiru« jer će biti proslijeđeni hrvatskim i crnogorskim vlastima – potpisali su prof. dr. Željko Holjevac, ravnatelj Instituta »Ivo Pilar«, i prof. dr. Vanda Babić, jedna od idejnih začetnica konferencije, a potpisivanju su nazočili ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman te novi kotorski biskup Ivan Štironja.
U prigodi potpisivanja zaključaka konferencije u subotu 8. svibnja ministar Grlić Radman podsjetio je da Hrvatska podupire europski put Crne Gore i dodao: »Ono što je vrlo važno, a što je i jedan od ciljeva ovoga znanstvenoga skupa jest da Republika Hrvatska u predmetnu nastavu i kurikul uvrsti obrazovanje o Boki kotorskoj kako bismo još više približili sunarodnjake o kojima zapravo vrlo malo znamo. Obje države moraju pridonijeti tomu da čuvamo ovo blago koje imamo«, prenosi službena stranica Instituta »Ivo Pilar«.
U drugom dijelu konferencije, u Tivtu, održano je desetak predavanja, a govorilo se o kotorskom episkopu Grimoaldu, masovnim izričajima vjere u Boki u srednjem vijeku o kojima je govorio kancelar Kotorske biskupije don Robert Tonsati, a jezikoslovke Milica Mihaljević i Lana Hudeček predstavile su mrežne izvore o Boki. O načinu na koji današnji mladi shvaćaju Boku govorili su zadarski studenti Josip Uglešić, Josip Renić i Jakov Momirović. Zadnjega dana skupa, u nedjelju 9. svibnja, slavljena je i misa u katedrali sv. Tripuna, koju je predvodio biskup Ivan Štironja. On je u prigodnoj propovijedi među ostalim Boku kotorsku nazvao vrtom u »kojemu se tako zorno iščitava identitet Boga i hrvatskoga čovjeka, kao i svetački život naših blaženika i svetaca«. »Taj skup, prema želji organizatora i sudionika, stavljamo danas na oltar Gospodnji ovdje u katedrali sv. Tripuna s molitvama da on ne završi danas ovdje, nego da se nastavi i u Boki i u Zagrebu, u Crnoj Gori i Hrvatskoj, u srcima Hrvata i svih naroda, svih ljudi dobre volje koji žele u ovaj svijet implementirati ljubav, ne bilo kakvu ljubav nego onu izvornu ljubav Krista«, kazao je biskup Štironja.
Za razliku od mnogih sličnih konferencija, koje uglavnom nabrajaju uzroke i posljedice problema hrvatske nacionalne manjine u određenoj zemlji i nude tek teorijska rješenja, organizatori »Identiteta Hrvata Boke kotorske« odlučili su se za drugačiji pristup, koji nadilazi uže akademske okvire. Konferenciju su zajedničkim snagama organizirale vodeće hrvatske znanstvene i visokoškolske institucije – zadarski Odjel za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar«, Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu te Hrvatsko katoličko sveučilište, a sudeći prema popisu pokrovitelja – Ministarstvu znanosti i obrazovanja, Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, Ministarstvu kulture i Središnjemu uredu za Hrvate izvan RH – važnost konferencije prepoznali su i neki od (za tu problematiku) najrelevantnijih donositelja odluka. Konferencija je održana i uz duhovnu potporu Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, a poruka kardinala Vinka Puljića pročitana je na otvorenju skupa u četvrtak 6. svibnja na Institutu »Ivo Pilar« u Zagrebu. »Želim da skup pridonese čuvanju pamćenja naših korijena u prošlosti i sadašnjosti, bez obzira na državne granice. Neka i to pridonese prenošenju pamćenja na buduće naraštaje da znaju iz čega su izniknuli«, poručio je kardinal Puljić.
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Crnoj Gori Hrvati čine manje od jedan posto, točnije 0,97 posto, a preneseno u brojke riječ je o otprilike 7000 hrvatskih duša. No procjenjuje se da je oko 60 posto kulturnoga blaga Crne Gore zapravo hrvatsko kulturno blago, a od te brojke čak je 40 posto pod upravom Kotorske biskupije. Impresivni bokokotorski zaljev, u kojem visoka civilizacija u kontinuitetu živi od rimskoga doba i 2. st. pr. Kr., dakle više od 2000 godina, na UNESCO-ov popis Svjetske baštine uvršten je 1979. godine.
Na otvaranju konferencije u Zagrebu govorio je i ministar znanosti i obrazovanja prof. dr. Radovan Fuchs, koji je rekao da i sam po majci vuče podrijetlo iz Boke. Najavljujući da će njegov resor i u budućnosti davati potporu obrazovanju djece i svim aktivnostima koje čuvaju identitet bokeljskih Hrvata, kako bi oni mogli živjeti po jednakim uvjetima kao i nacionalne manjine u Hrvatskoj, izrazivši želju da takav pristup zauzmu i one zemlje u kojima živi hrvatska nacionalna manjina. »Vjerujem da će ova konferencija dati čitav niz preporuka što bismo mogli uvrstiti u kurikule povijesti i eventualno kurikule umjetničkih predmeta«, dodao je ministar Fuchs.
Hrvatski obrazovni sustav dosad nije pridavao dostojnu pozornost Hrvatima iz Boke kotorske. Naime, kako je u plenarnom izlaganju na konferenciji istaknuo prof. dr. Ante Bežen, Viktor Vida, književnik koji je pedesetih stvarao u iseljeništvu, u Argentini, jedini je Bokelj čije tekstove upoznaju hrvatski školarci. Profesor Bežen izlaganje je posvetio pitanju integracije ne samo istine o Hrvatima Boke, nego i hrvatskoga nacionalnoga identiteta općenito u hrvatski odgojno-obrazovni sustav. Nacionalni je identitet, objasnio je prof. dr. Bežen, godinama pod znakom upitnika, a uzroci zašto on u odgojno-obrazovnom sustavu još nema svoje pravo mjesto, premda je od raspada komunizma prošlo tri desetljeća, mogu se tražiti u ideologiji i politici, ponajprije u silnicama tzv. jugonostalgije i globalizma.
Na zagrebačkom dijelu konferencije zapaženo je prošlo i izlaganje Ivane Petrović s Nove TV, urednice i novinarke upućene u vanjskopolitičke teme, koja je govorila o društveno-političkom položaju Hrvata u Boki kotorskoj. Glavninu predavanja posvetila je činjenici da Hrvati prvi put nakon 18 godina u crnogorskoj skupštini nemaju vlastitoga predstavnika, što je dovela u vezu s činjenicom da je samo 15 dana uoči izbora formirana druga hrvatska stranka u Crnoj Gori, što je zapravo poslužilo razbijanju lokalnoga hrvatskoga korpusa. Smatra da je »koloplet osobnih taština i interesa iskoristila pomno stvarana obavještajna arhitektura«, a na ta zbivanja službeni Zagreb, kojemu se trebao »upaliti alarm«, nije reagirao. U prilog Hrvatima u Crnoj Gori, dodala je, ne ide ni zamrzavanje procesa crnogorskoga integriranja u EU, a nije im išla u prilog ni strateška nezainteresiranost politike Donalda Trumpa za taj dio svijeta.
Prvoga dana skupa govorilo se i o demografskim potencijalima Hrvata iz Boke kotorske, koje je predstavio izv. prof. dr. Roko Mišetić s Odjela za sociologiju HKS-a, baštini kao identitetu Hrvata Boke kotorske, o čemu je izlagao dr. Vinicije Lupis, političkim i nacionalnim identifikacijama bokeljskih Hrvata kroz prizmu austrijskih izbora, što je bila tema izlaganja izv. prof. dr. Ante Bralića, a prof. dr. Ivana Prijatelj Pavičić govorila je o utjecajima Lovre Dobričevića na dubrovačko i kotorsko slikarstvo.
Nije manjkalo ni izlaganja koja su potvrdila snagu katoličke vjere u Boki. Naime, uz sv. Leopolda Mandića, Boka je dala i tri hrvatska blaženika – bl. Graciju iz Mula, bl. Ozanu Kotorsku i bl. Anu Mariju Marović – a manje je poznato da podrijetlo iz predivnoga zaljeva vuče i jedan papa – Siksto V. iz 16. stoljeća. O marijanskim svetištima u Boki kao hodočasničkim i turističkim mjestima govorio je prof. dr. Darko Tomašević, značaj katolicizma u kompleksnoj crnogorskoj nacionalnoj identifikaciji predstavio je dr. Saša Mrduljaš, a Željko Brguljan, istraživač bokokotorske kulturne baštine, govorio je o obiteljima Mandić i Carević, predcima velikoga sv. Leopolda Bogdana Mandića. Katolički, hrvatski i bokeljski identitet isprepletali su se u liku i djelu još jednoga znamenitoga Bokelja kojega Hrvatska još nije u cijelosti upoznala – Luke Brajnovića – ali zato jest ostatak Europe i svijeta, ponajprije kroz njegov rad na Sveučilištu Navarra u Pamploni. Brajnovića i njegove doprinose komunikologiji predstavila je dr. Matilda Kolić-Stanić s Odjela za komunikologiju HKS-a.
