Crkva Našašća sv. Križa u Zrinu obnovljena je na temeljima srušene gotičke crkve koju su Zrinski izgradili g. 1504. s posvetom Blaženoj Djevici Mariji (potvrđeno nedavnim istraživanjima). Istodobno je bio podignut i franjevački samostan, kojemu tek treba otkriti ostatke i položaj. Četvrtasta gotička crkva bila je izgrađena od klesanoga kamena s poligonalnim svetištem i kontraforima. Nakon pada Zrina pod Turke 20. listopada 1577. ta je crkva stradala i bila devastirana. Nakon oslobođenja od Osmanlija od g. 1711. izgrađena je nova crkva s današnjom posvetom. Nešto ranije, g. 1705. obnovljena je stara župa iz g. 1334., koja se spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije. Za vrijeme Drugoga svjetskoga rata 9. rujna 1943., dan nakon blagdana Male Gospe, partizanske su snage izvršile pokolj nad stanovnicima Zrina, u kojem nije bilo vojske ni bilo kakva protupartizanskoga djelovanja. Selo i crkva sravnjeni su do temelja. Na dvije spomenploče na novoizgrađenoj crkvi Našašća sv. Križa, koje je postavila Sisačka biskupija 14. rujna 2019., zabilježeno je 291 ime stradalih ili ubijenih Zrinjana tijekom rata. Od 850 žitelja Zrina pokolj i rat preživjelo je 16 muškaraca starijih od 18 godina. Da se zatre svaki spomen hrvatskoga imena, nakon rata od 1948. pridjev zrinski u imenima sela i geografskih pojmova bio je promijenjen u »šamarički«, a Zrinska gora preimenovana je u »Šamaricu«.
Inicijativa za izgradnju nove crkve pokrenuta je 11. rujna 2011. na 300. obljetnicu župne crkve, ali su se već i ranije na temeljima porušene crkve održavale hodočasničke mise. Te su mise predslavili sisački biskup Vlado Košić, župnik Stjepan Filipec i tadašnji kapucin, a današnji biskup Ivica Petanjak. Sadašnja je crkva približna replika prethodne crkve, kakva je zabilježena na fotografijama i dokumentima, s prostranom i svijetlom unutrašnjošću te visokim krovištem. Blagoslovio ju je zagrebački nadbiskup Josip Bozanić 14. rujna 2019.
