Osim što u vrijeme turističke sezone u jednom od sedam Kaštela u nizu u Kaštelanskom zaljevu – onom koji je dobio ime po utemeljitelju Stjepanu Stafileu – ugošćuju one željne odmora u srcu srednje Dalmacije, domaći ih stanovnici upoznaju i sa starohrvatskim tragovima na tom području. Svjesni su Kaštelani te bogate baštine i ukorijenjenosti u tradiciju, a o tom svjedoči i gotovo pet stoljeća stara župa Bezgrješnoga začeća Blažene Djevice Marije u Kaštel-Štafiliću.
Župnik u Kaštel-Štafiliću od 2019. godine je Damir Vuletić, koji je nakon upravljanja splitskom župom Spinut, gdje su se vjernici okupljali u montažnom objektu, sada došao u dvije prostrane crkve – župnu crkvu posvećenu Bezgrješnomu začeću Blažene Djevice Marije u središtu mjesta te filijalnu crkvu sv. Majke Terezije na Resniku. »Crkvu čini Crkvom sakrament, susret s Bogom, ali i susret braće i sestara, susret međusobno, pa je važno imati mjesta za okupljanje, što ovdje, hvala Bogu, imamo«, kaže župnik Vuletić, napominjući da na tom treba zahvaliti prethodnomu župniku Mati Čuliću, kojega župljani često ističu kao materijalnoga i duhovnoga graditelja župe, u kojoj je službovao 16 godina.
U Kaštelu smještenu uz Trogir živi oko tri tisuće vjernika. Župne knjige pokazuju da je 1938. bilo oko 1000 duša, a prije dvadesetak godina oko 2600. To pokazuje trend rasta stanovništva, o čemu župnik Vuletić kaže: »Štafilić raste po broju stanovnika, posljednjih godina i ljudi iz Splita zbog jeftinije cijene kvadrata kupuju stanove ovdje i dolaze živjeti. Dosta se još gradi. Sve to utječe i na strukturu stanovništva.
Iako ima dosta domaćih Kaštelana, mnogo je i novih doseljenika, kao i onih koji su dolazili ranije, posebice iz Bosne i Hercegovine. Župljani su zaista susretljivi i otvoreni. Kada god ih zovnem, odazovu se i rado će sve učiniti za Crkvu i župu.« Na tri župne mise nedjeljom koje se slave u dvjema crkvama okupi se 500-tinjak vjernika, a i kroz tjedan se svaki dan slavi euharistija. U župi je sveukupno šest sakralnih objekata (župna i filijalna crkva, crkvica sv. Onofrija na brežuljku, koja potječe iz starohrvatskoga razdoblja, crkvica sv. Bartula kod zračne luke, crkvica Imena Marijina na Resniku i crkva sv. Josipa na groblju), a vjernici rado sudjeluju na devetnicama i trodnevnicama koje se organiziraju uoči proslava blagdana i zaštitnika crkava na području župe.
Iako je u Kaštel-Štafiliću župni blagdan vezan uz Bezgrješno začeće Blažene Djevice Marije i kraj ožujka, svečano je u ljetnim mjesecima, posebice za Gospu Karmelsku, kada se uz misu i procesiju kroz mjesto organizira i pučka fešta. Tu glavnu riječ imaju bratimi Gospe Karmelske koji za župljane i sve druge hodočasnike pripreme besplatan obrok. Voditelj bratovštine Ante Klišmanić (79) kaže da je bratovština stara 800 godina i da je prije nosila ime sv. Onofrija. »Kako se u župi počela štovati Gospa Karmelska, tako smo i mi dodali taj naziv. Danas bratovština ima 70-ak bratima svih uzrasta, uvijek smo vezani uz crkvu. Župnici se mijenjaju, a mi ostajemo – svima nam je u interesu da župa raste i obnavlja se«, kaže Klišmanić i ističe još jednu činjenicu nacionalnoga značaja koja dolazi iz Štafilića. Naime, na tamošnjem je području prvi put spomenuto ime Hrvat u darovnici kneza Trpimira iz 852. godine, a to se područje veže uz središte Hrvatske kao kraljevine.
Župa ima i Sestrime sv. Križa s tradicijom dugom pet desetljeća. Godine 1972. osnovao ih je tadašnji župnik Ante Meštrović. Glavna sestrima ili poglavarica među njih 54 aktivne jest Ivanka Vržina (62). »Posjećujemo starije sestrime koje su bolesne, pomognemo u crkvi kad nešto treba kupiti, kad koja sestrima umre, pratimo je sa svijećama i s križem, a izmjenjujemo se i na čuvanju Božjega groba… Kada su me prije osam, devet godina pitali da preuzmem vodstvo, nisam htjela odbiti jer sam zahvalila Bogu, Isusu i Majci podno križa koja mi je dala snagu da idem dalje kroz život sa svojim životnim križem.«
Stotine tisuće putnika koje slijeću u splitsku zračnu luku pozdravlja štafilićka župa, a upravo se na području zračne luke na brdašcu nalazi i župna crkvica iz 16. stoljeća. Crkvica od 15-ak kvadrata posvećena je sv. Bartolu, kojega u narodu češće zovu sv. Bare. Na njegov se blagdan 24. kolovoza u njoj slavi misa. Toga dana i zračna luka slavi svoj dan pa na misi uz župljane iz Kaštel-Štafilića, hodočasnike i štovatelje sv. Bartola iz Kaštela, Trogira i Splita budu i djelatnici zračne luke.O razgranatosti pastoralnoga života u župi, ali i uključenosti laika u Kaštel-Štafiliću svjedoči i pet vjeroučiteljica koje župniku pomažu u župnoj katehezi, pripremi djece i mladih za primanje sakramenta. To su Anita Vuletin, Sanja Matić, Ružica Šarić, Jelena Teklić i Ivana Novokmet. Sa župnikom se obično nađu na početku pastoralne godine, sve isplaniraju, podijele skupine… Sanja Matić (52) kaže da je župa po svojim župnicima i svećenicima uvijek imala napredne metode evangelizacije i katehizacije, a oni se trude to činiti i danas. Da joj je zadovoljstvo raditi s mladima svjedoči vjeroučiteljica Anita Vuletin (51): »U ovim izazovnim vremenima i pred mnoštvom ponuda koje se stavljaju pred mlade važno je raditi s njima u župi, pokazati im da je aktualna i živa riječ Božja i danas – kroz kateheze, razgovor, rad u skupinama, društvene igre, da upoznaju i biblijske tekstove na taj način.«
Najmlađa je među vjeroučiteljicama Ivana Novokmet (25), koja tvrdi da je Kaštel-Štafilić sa svojom duhovnom ponudom pogodno mjesto za razvoj osjećaja pripadnosti župi. Ona je iz novijega dijela župe Resnika koji se posljednjih 20-ak godina uz izgradnju crkve sv. Majke Terezije i sam razvijao. »Izgradnja crkve puno je pomogla, dosta ljudi dolazi na misu, puno je zgodnije doći i bliže je nama koji smo iz ovoga dijela. Ljudi se osjećaju ugodno, domaće, to je naše naselje.« O crkvi se brine remetar Mirko Vrca. Odnedavno misna slavlja u toj crkvi animira i zbor sastavljen od 15-ak pjevača koji su od veljače do svibnja intenzivno vježbali kako bi glasovima uljepšali misna slavlja.
U župnoj crkvi, pak, djeluje župni zbor – 20-ak članova različitih uzrasta – koji vodi doktor muzikologije Vladan Vuletin (61). S tradicijom dugom 105 godina župni zbor je do prije 40-ak godina imao samo muške članove. »Sa župnikom je odlična suradnja, pjevamo liturgijsku glazbu. Pjevači dolaze redovito na probe, čitaju note, imaju krasne glasove i pjevamo četveroglasno«, govori Vuletin.
Župa koju sa sjeverne strane omeđuju vrhovi planine Kozjaka, a s južne more i otok Čiovo, prepoznata je i po snažnoj molitvenoj inicijativi. Djeluju, naime, dvije molitvene zajednice koje se okupljaju u župnoj crkvi. Snježana Bekavac (48) i Dragana Puović (49) voditeljice su Zajednice Predragocjene Krvi Kristove koja je pokrenuta 2009. g. Zadovoljne su, kažu, odazivom, imaju 14 aktivnih članica, a zahvalne su i na župniku koji ima sluha za njihovu zajednicu te je pokazao spremnost i da se ljudi koji dolaze na misu upoznaju s tom duhovnošću. Spominju još jedan molitveni pokret u župi: 27-dnevnu molitvu uoči Gospe od Ružarija. U njem sudjeluju zajedno s moliteljicama iz Zajednice Božjega milosrđa koju vodi Ana Vareško. Upravo dva duhovna zvanja posljednjih godina, svećenika Pere Badrova i Tomislava Lukača, vjernici pripisuju molitvenomu ozračju u župi.
U mnogobrojne župne aktivnosti uključene su i obitelj Pervan, doseljena iz Livna, i obitelj Šimera. »Naše su različitosti bogatstvo«, kaže Daliborka Pervan (42), majka četvero djece, čija su dvojica sinova Gabriel i Ilija ministranti. »Naš nam župnik pomaže da rastemo u vjeri i zajedništvu. Daje nam potporu, pokrenuo je biblijsku zajednicu na kojoj čitamo Božju riječ, razmatramo je, molimo i družimo se. Prijateljski smo svi povezani, zajedno slavimo rođendane, vlada lijepo zajedništvo.« Njezine riječi potvrđuje i majka trojice sinova Danijela Šimera (38), koja kaže: »Dolazak u župu me ispunjava, svaki svoj slobodni trenutak želim biti tu. Župu doživljavamo kao dom, kao obitelj.«
