Malo će koji Zagrepčanin znati podatak da su zagrebačke Sesvete, mjesto koje već duži niz godina živi kao dio hrvatskoga glavnoga grada, dobile ime upravo prema župi Svih svetih, koja ondje neprekinuto postoji sedam stoljeća. Župna se zajednica okuplja u središtu Sesveta na brježuljku, na kojem ponosno stoji župna crkva još od 18. stoljeća te moderni pastoralni centar, dovršen 2006., kada ga je blagoslovio kardinal Josip Bozanić. Brježuljak s jedne strane okružuje brza cesta s četiri trake prema Bjelovaru i Varaždinu, a s druge ga strane »grle« stambeni blokovi. Prve zgrade nalaze se tek nekoliko metara, odijeljene uskom cestom, od glavnoga ulaza u pastoralni centar. Središtem brježuljka dominira kip Blažene Djevice Marije. Na sesvetski »sveti brijeg« osim na vjerske sadržaje župljani se okupljaju i na razna kulturna i društvena događanja. Poseban šarm Sesveta leži u tome što su one mjesto u kojem se susreću tradicije i običaji brojnih krajeva iz kojih su zbog raznih povijesnih okolnosti onamo doseljavali Hrvati: iz Bosne i Hercegovine, Slavonije, Like, Dalmacije i Hrvatskoga zagorja. Ne bi bilo pogrješno naglasiti da župa Svih svetih simbolizira hrvatsku mukotrpnu povijest, a istodobno svjedoči o stoljetnoj hrvatskoj vjernosti Katoličkoj Crkvi.
Sesvete, sa svim okolnim naseljima, danas kao gradska četvrt Zagreba imaju oko 70 000 stanovnika. Prema podatcima Grada, Sesvete doživljavaju prirodni prirast: godišnje je 800-tinjak rođenih, a umire 600-tinjak osoba. Prema posljednjem popisu stanovnika iz 2011. godine u Sesvetama se katolicima izjasnilo 92 posto stanovnika. Unutar granica župe živi oko 18 000 stanovnika, a prema podatcima prikupljenima tijekom blagoslova kuća u životu župe Svih svetih sudjeluje oko 12 000 katolika. Sesvetski pozitivni demografski pokazatelji odražavaju se i na župu u kojoj se broj krštene djece godišnje kreće između 160 i 180, a broj sprovoda oko stotine. Potvrdi svoje vjere i pripadnosti Crkvi iz godine u godinu pristupa 160-ak krizmanika, iznosi župnik Migles. Svake godine vjenča se 50-ak parova. Premda Sesvete gravitiraju užemu Zagrebu, gospodarsku sliku mjesta tvore poduzeća na inicijativu malih ljudi, obiteljske tvrtke u rangu maloga i srednjega poduzetništva, te većina živi dobrim standardom. »Ako u Sesvetama odnos duhovnoga i materijalnoga spadne na niske grane, ako ovdje ne bude puno rođenih, krštenja i vjenčanja, to će biti znak da je Hrvatska doista u problemu«, kaže župnik.
Pozitivnoj demografskoj i gospodarskoj slici pridonose i običaji i tradicije koje u Sesvete donose doseljenici iz različitih krajeva u kojima su živjeli. Mijo Princip, član župnoga pastoralnoga vijeća i izvanredni djelitelj pričesti, koji se doselio sa svojom obitelji iz bosanske župe Plehan tijekom ratnih devedesetih, živi od obiteljske tvrtke koja se bavi prometom, a vodi ju sa svoja dva brata. On živi u kući u kojoj uz njegovu obitelj na odvojenim etažama žive i njegova braća sa svojom djecom, tako da je pod istim krovom osamnaest članova obitelji, a od osmero djece u kući šestero ih ministrira u župi, ponosno objašnjava Princip. U Sesvete je došao kada mu je bilo 25, u njima je proveo 27 godina te iako je ondje više od pola života, kaže da se ipak, kao i mnogi drugi sumještani, rado vraća svojemu rodnomu kraju, a u tom duhu odgaja i svoju djecu.
Dječji, odrasli i mješoviti zborovi, obiteljske zajednice, biblijske grupe i radionice samo su neke od aktivnosti u kojima uz sudjelovanja u liturgiji svakoga dana živi župa Svih svetih. No kao »prvi među jednakima« svakako valja istaknuti župni Caritas koji funkcionira kroz ukupno dvanaest živih aktivnosti i događanja tijekom godine u kojima u pomaganju najpotrebitijim sumještanima godinama sudjeluju stotine župljana. Njihovu ljubav nisu osjetili samo stanovnici Sesveta i okolnih sela, nego i drugi krajevi Hrvatske, među kojima valja istaknuti Gunju za koju je u vrijeme poplave pomoć prikupljana »humanitarnom biciklijadom«, pojasnila je Nora Mas, koja godinama sudjeluje u radu župnoga Caritasa te podnosi različite terete njegova organizacijskoga posla. Istaknula je da se i župni Caritas u jednom trenutku trebao prilagoditi »znakovima vremena« pa su mnogi njegovi volonteri tijekom godina izdvajali još privatnoga vremena da bi se dodatno obrazovali o karitativnoj djelatnosti u sklopu predavanja koje je organizirala Zagrebačka nadbiskupija. Plodovi toga angažmana vidljivi su i po uključivanju u karitativno djelovanje i najmlađih u zajednici: vrtićke djece, prvopričesnika i krizmanika koji se odriču dijela slatkiša ili džeparca i tako se uče skrbiti o potrebitima. Župni Caritas radi svaki dan. Ima između 50 i 80 korisnika. »Ljubav – to je u jednoj riječi sažetak našega djelovanja«, kaže suradnica Mas te posebno naglašava da je i podrška koju svakodnevno pruža župnik Migles važna za uspjeh Caritasa, čiji se rad prije dvije godine tijekom posjeta župi tako dojmio i kardinala Bozanića da je i osobno dao svoj novčani prilog.
S karitativnim djelovanjem povezani su »Dani zahvale« koji se u sesvetskoj župi organiziraju već petnaestak godina u svibnju ili lipnju u znak zahvale Bogu za sve dobro što su župljani i njihova djeca primili u protekloj školskoj godini. Iz godine u godinu dvodnevna priredba donosi i bogat kulturno-umjetnički program u obliku koncerata i nastupa klapa te športski program i mogućnost humanitarnoga angažmana, objašnjava Josip Rimac, koji je osim u »Danima zahvale« angažiran i oko župnih hodočašća, skupljanja milostinje i biblijskoga bdjenja.
Petkom, subotom navečer i nedjeljom misa u župi Svih svetih slavi se u pastoralnom centru, koji je obično prepun, a ostale dane vjernici se na euharistijskom slavlju okupljaju u staroj župnoj crkvi. »Svojim životom trebamo slaviti i hvaliti Boga. Upravo u ovoj župi imamo veliko bogatstvo raznih duhovnih sadržaja i mogućnost da u njima sudjelujemo«, kaže s. Dragica Šekerija, redovnica Kćeri Božje ljubavi, koja uz s. Danimiru Juko djeluje u župi Svih svetih. Kćeri Božje ljubavi u Sesvetama djeluju već 35 godina, a onamo su došle na poziv tadašnjega župnika Petra Ribarića te su svoju obljetnicu proslavile sredinom listopada misom koju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Mijo Gorski.
U župi je svakoga ponedjeljka pobožnost Milosrdnomu Isusu, a svake srijede svetomu Josipu. Cjelodnevno euharistijsko klanjanje svakoga je četvrtka te petkom poslije večernje mise. Prva subota u mjesecu »rezervirana« je za pobožnost Presvetomu Srcu Marijinu. U župi se njeguje posebna povezanost s krajevima u kojima su za Isusa život dale bl. Drinske mučenice te je svakoga petnaestoga dana u mjesecu pobožnost njima u čast. Svake treće srijede u mjesecu moli se Schönstattskoj Gospi, napominje s. Dragica, koja je posebno angažirana u brizi o prvopričesnicima i održavanju urednim pastoralnoga centra i sakristije.
Aktivne su i obiteljske zajednice, za koje se organizira i zajednički ručak, duhovne obnove i susreti obitelji. Zajednički ručak velika je posebnost župe jer se druženjem nastoje osnažiti obitelji koje možda nisu aktivne u životu župe, ali su na putu prema Bogu, objašnjava Ivan Pigac, koji je angažiran u toj i sličnim aktivnostima obiteljskih susreta. Osim toga, među mnogim obiteljima u Sesvetama na plodno tlo nailazi i obiteljska molitva, ističe župni vijećnik Princip te svjedoči da i u njegovu domu svako predvečerje zaživi molitva u duhu obiteljskoga zajedništva.
»Svećenik Andrija Miličević, koji je rođen u sesvetskoj župi, djeluje kao duhovnik u Bogoslovnom sjemeništu, fra Mate Zirdum trenutačno je na drugoj godini franjevačke formacije u Ćirilometodskoj provinciji u Zagrebu, a ja sam na trećoj godini formacije za biskupijskoga svećenika«, kaže Domagoj Topić, mladić rođen 1998. koji je dio sesvetskoga trolista mladih u duhovnim zvanjima. Na njegov odabir svećeničkoga zvanja, kaže, posebno je utjecala okolina u njegovoj rodnoj župi, kao i poticaji župnika Miglesa. U životu župe Svih svetih sudjeluje od svoje četvrte godine, kad je počeo ministrirati na misama, a danas se rado vraća u župu da bi sudjelovao u ozbiljnijim poslovima, poput vođenja administracije u župnom uredu.
»Ako ovdje nisi radnik, ljudi će te ‘pojesti’«, kaže Josip Marić, vjeroučitelj koji predaje u sesvetskim školama te pomaže u uredu župniku. U svom angažmanu u župnom uredu često je na »na prvoj crti«, u kontaktu s vjernicima, glede organizacije krštenja, pričesti, krizme, vjenčanja, sprovoda… Sudjeluje i u radu župnoga pastoralnoga vijeća, koje ima 22 člana. »Župa nije monarhija, no nije ni anarhija«, kaže Marić. »U župnom pastoralnom vijeću imamo priliku predstaviti svoje ideje, koje iskreno razmatramo i promišljamo, a sve kako bismo život župe učinili kvalitetnijim«, objašnjava Marić. »Na prvoj je crti« i mladi kapelan Leopold Ćurčić, rođen 1994. koji je mladu misu slavio u srpnju ove godine. »Sesvete su specifične – vrlo dinamična okolina, koja s jedne strane puno traži, ali i puno daje«, kaže on i dodaje da je to za mladoga svećenika poseban izazov. S jedne su strane odrasli koji su odgajani u duhu tradicionalnoga kršćanstva, a mladima je ponekad teško povezati tradicionalnost sa suvremenim duhom. »Moja je zadaća posredovati između dobnih skupina«, objašnjava kapelan. »Kršćanstvo je uvijek novo i svježe, a svako ga doba živi na svoj način. Kristova poruka može se zato utjeloviti u svakom dobu i svakoj kulturi. Riječ je o tome da se mijenjaju forme, a sadržaj ostaje isti. Dakle, mladima više ne možemo nuditi samo molitvu ispred Gospina kipa. S njima treba raditi kroz kateheze, prakticiranja klanjanja, novije meditacije…« objašnjava Ćurčić.
Na izazove sadašnjega vremena župa Svih svetih hrabro odgovara. Osim ažurne internetske stranice, bloga, mnoštva fotografija i aktivnosti na društvenoj mreži Facebook, župa njeguje i druge suvremene konkretne duhovne aktivnosti za svoje vjernike. No prepoznavanje znakova vremena posebno je vidljivo u pristupu mladima kojima župa nudi bogati sadržaj duhovnih i društvenih aktivnosti. »Mladi čitači« pokrenuti su 2014. godine i okupljaju osnovnoškolce i srednjoškolce koji se uvježbavaju da tijekom misnoga slavlja svečano čitaju Božju riječ, napominje njihova voditeljica Marina Rezo, profesorica hrvatskoga jezika u OŠ Luka. Misa za maturante koja se održava na dan norijade te festival »Nightfever« velika su posebnost kojom se župa može pohvaliti. Već sedmu godinu zaredom festivalom »Nightfever« župa Svih svetih mladima sredinom listopada otvara vrata za cjelovečernji susret s Isusom u molitvi i klanjanju pred Presvetim. Tom prilikom uz misno slavlje, druženje i pjesmu, mladima svoja svjedočanstva vjere iznose i neki istaknuti gosti, poput Blanke Vlašić ili voditelja s Laudato TV-a Marina Periša. »Duhovne su potrebe mladih velike, a o tome govori i velik broj njih koji se okupljaju na takvim događanjima, no to nam je i poticaj da ustrajemo u organizaciji tih okupljanja«, kaže župna animatorica Iva Kolak, apsolventica na Učiteljskom fakultetu u Zagrebu. Taj festival svojom pjesmom uveličava zbor mladih »Aeternitas«, koji ima četrdesetak članova. Mladi svoje glazbene talente također daruju župi redovito u misnim slavljima, a »Aeternitas« je i gostovao u različitim župama u Hrvatskoj, ali i u Sarajevu i Novom Sadu. Sada su već u tijeku pripreme za razdoblje adventa i Božića, iznosi voditeljica zbora Zrinka Perić i dodaje da je rad u zboru za nju i njegove članove »posebna dimenzija služenja Gospodinu«. »Primijetili smo da se susrećemo s raznim napastima baš u vrijeme kad je veliki organizacijski pritisak pa smo posebnu pozornost pridali i zajedničkoj molitvi u zboru«, kaže voditeljica Perić, koja se u crkvenoj glazbi obrazovala u sklopu zagrebačkoga KBF-a.
»Često čujemo da se kudi mlade, no ja vjerujem u njih«, naglasio je župnik Migles. »Mladi su vrlo otvoreni i mislim da nas oni mogu mnogočemu naučiti. Često mi je mjerilo ispovijed. Uvijek ću reći da se izvrsno ispovijedaju: osjećam da mladi čovjek dođe pred Krista i izražava se otvoreno, vapijući za savjetom ili rasterećenjem.« Unatoč mnogim aktivnostima u kojima živi njegova župa, župnik Migles kaže da ne voli odavati dojam umora pa je ponekad, kaže, potrebno i odglumiti svježinu. Iako naglašava da je on osim duhovnika ujedno upravitelj, smatra da treba poticati vjernike laike da budu nositelji župe. »Župnik će danas-sutra otići, a vjernici će ostati i oni će dalje tu župu predstavljati svojim djelovanjem. Župnik može malo pridonijeti, može pomoći, može dati ideju, ali u konačnici netko to mora odraditi i dati sebe u to«, sažeo je svoj rad u sesvetskoj župi Svih svetih župnik Migles.
