Hrastovica je naselje blizu Petrinje čiji je strateški važan položaj određivao tijek povijesti. Važni su se događaji zbivali još od vremena hrvatskoga kralja Andrije II. 1206. g., turskih osvajanja u 16. st. i Vojne krajine u kojoj je zapovjednik I. banske pukovnije bio ban Josip Jelačić u 19. st. te Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata sve do nedavnoga potresa 2020. g.
Naselje je 1272. g. bilo u posjedu templara sa župom i crkvom sv. Kvirina, koja se spominje u popisu župa iz 1334. g. Hrastovica je od 1326. pod upravom zagrebačkih biskupa, koji su izgradili dvije obrambene utvrde. Turci su zaposjeli utvrde i do 1584. g. djelomično ih porušili. Oslobođenjem od Osmanlija krajem 16. st. župa je obnovljena do 1702. g. Zauzimanjem zagrebačkoga biskupa Jurja Branjuga (1677. – 1748.), 1735. g. izgrađena je nova barokna crkva na ruševinama stare crkve Svetoga Duha. Nedaleko od naselja nalazio se franjevački samostan, koji je s još 700-tinjak drugih ukinut odlukom cara Josipa II. (1741. – 1790.).
U vrijeme zagrebačkoga nadbiskupa i kardinala Jurja Haulika (1788. – 1869.) na istom je mjestu 1841. g. izgrađena nova barokno-klasicistička bogomolja četvrtastoga tlocrta, polukružne apside s pročelnim zvonikom i unutarnjim oslicima stropa i zidova. Župnik Hrastovice 1991. godine bio je Vlado Košić, koji je obnovio crkvu, koja je u rujnu iste godine minirana, a na mjestu svetišta i sakristije napravljena je cesta. Cijelo je područje ostalo okupirano od jugosrpskih agresora do 1995. g. Nakon Domovinskoga rata izgrađena je i 21. rujna 2003. posvećena nova crkva istoga obličja. Crkvu je posvetio zagrebački nadbiskup Josip Bozanić. Od 2011. g., nakon 200 godina izbivanja, župom ponovno upravljaju franjevci. U razornom je potresu 29. prosinca 2020. crkva znatno stradala te se mise slave u montažnom prostoru unutar dvorišta župnoga ureda.
