Na najljepše uređenu hortikulturnom Trgu Josipa Jurja Strossmayera u središtu Petrinje izgrađena je župna crkva sv. Lovre. Ona je petrinjski simbol stradanja, upornosti, vjere i nade kroz minula vremena sve do danas.
Prva je drvena crkva u Petrinji, za koju imamo podatke, podignuta nakon oslobođenja od Turaka g. 1603., a župa se već g. 1334. našla na popisu Ivana Arhiđakona Goričkoga te se nalazila u gornjem toku rijeke Petrinjčice. Dana 4. lipnja 1781. crkva je posvećena i u to je vrijeme bila najmodernija crkva Vojne krajine. Njezina je darovateljica bila carica Marija Terezija. Crkva je bila zidana i izgrađena stilom kasnoga baroka i neoklasicizma s bogatim inventarom te tri oltara koji su bili napravljeni u Beču. I danas je iznad pročelja postavljen latinski sudbonosno znakovit tekst iz toga vremena: »Ako tko hram Božji obeščasti, razorit će njega Bog.«
Prije okupacije Petrinje u lipnju 1991. u crkvi je bila krizma, a na proslavi sv. Lovre te godine kardinal Franjo Kuharić izrekao je poznate riječi kršćanskoga oprosta u duhu Kristovih načela. Tekst se nalazi upisan na spomenploči na bočnom zidu crkve, do kojega je kardinalov brončani kip, rad kipara Tomislava Kršnjavoga iz g. 2014. Nakon Domovinskoga rata na mjestu porušene crkve održana je prva misa za blagdan sv. Lovre 1995., a iduće je godine na isti blagdan kardinal Franjo Kuharić blagoslovio temelje crkve. Njezina replika izgrađena je g. 2004., postupnim uređenjem vanjskih i unutarnjih dijelova te dodavanjem kipova, vitraja, brončanoga križnoga puta i orgulja. Zagrebački nadbiskup Josip Bozanić posvetio je crkvu 10. kolovoza 2004. i ugradio u oltar moći bl. Alojzija Stepinca. Kod ulaza je ploča s grbom Sisačke biskupije i tekstom o gradnji. Crkva je s izduženom lađom, pročelnim zvonikom i povišenim svetištem, u kojem je s jedne strane sakristija, a s druge kapela sa slikama – triptihom sv. Lovre.
Mise su nedjeljom u 9, 11 i 19 sati, a radnim danima u 19 sati te nekim jutrima u 7.30.
