Kružna cesta po zapadnom dijelu Žumberačkoga gorja povezuje Krašić, Kostanjevac, Oštrc i Sošice te se spušta nazad do Krašića. Oštrc je jedinstven naziv za Donji i Gornji Oštrc te Tupčinu. Mjesta su udaljena oko 5 km od općinskoga središta u Kostanjevcu. U 30 sela i zaseoka živi nešto manje od 350 žitelja, a prije stotinjak godina bilo ih je oko 2500.
Župa sv. Marije Magdalene s istoimenom crkvom osnovana je 1827. u Oštrcu (Tupčini), odijelivši se od župe sv. Nikole iz Kostanjevca. Barokna župna kuća u kuriji Čolnić izgrađena je 1752. godine s prigrađenom kapelicom. Za Vojne krajine u kuriji je bila smještena uprava uskočke 11. kumpanije. Kuriju je dao izgraditi đakovački biskup Josip Antun pl. Čolnić. Obnovljena doprinosima župljana, crkva u Oštrcu ima prvi spomen u 14. st. U njoj je postavljen pozlaćeni barokni drveni oltar u srednjovjekovnom suženom peterokutnom svetištu križnoga stropa. Na oltaru je slika naslovne svetice, koja ispod Kalvarije ljubi Kristove noge. Bočno se nalaze kipovi, a na atici prikaz Presvetoga Trojstva. Odijelni trijumfalni zid između svetišta i lađe crkve ima zidnu sliku Posljednje večere te ambon i svetohranište. Autor zidne slike Posljednje večere bio je župnik Vladimir Pavlinić, koji je imao i dar za slikarstvo. Pavlinić je u Oštrcu bio sve do pokretanja Glasa Koncila (1963.), kojemu je upravo on bio i prvi glavni urednik. U lađi crkve s ravnim stropom te skošenim završetkom bočnih zidova postavljena su dva oltara sa svake strane nakon ulaza nad kojim je drveno pjevalište. Oltari su Srca Marijina sa slikom i kipovima na sjevernoj strani te sv. Roka s njegovim kipom u središnjoj niši na južnoj strani crkve. Kipovi i ornamentika su iz 17. st. Na skošenom dijelu zidova nalazi se šest zidnih slika, a jedna prikazuje susret Isusa i sv. Marije Magdalene. U crkvi je još velika slika bl. Alojzija Stepinca u krajoliku Krašića sa župnom crkvom Presvetoga Trojstva. Na zidovima i ogradi pjevališta su slike križnoga puta.
Mise su na blagdan 22. srpnja u 18, a nedjeljom u 11 sati.
