Na hodočasničkom putu od Sesveta do Nacionalnoga svetišta u Mariji Bistrici nalazi se niz mjesta sa srednjovjekovnim sakralnim objektima i najstarijim župama Zagrebačke nadbiskupije. Mjesto Kašina, »Castrum Blagus«, i župna crkva sv. Petra i Pavla (do g. 1334. u popisu župa arhiđakon Ivan Gorički spominje je pod nazivom »ecclesia s. Petri de Casna«) spominju se g. 1217. u ispravama hrvatsko-ugarskoga kralja Andrije II. i kralja Ladislava g. 1277. Posjed Kašine s Blagušom prostirao se uz kašinski potok sve do rijeke Save. U 14. st. posjedi i grad koji se nalazio na jednoj od uzvisina pripadali su zagrebačkomu Kaptolu.
Kanonske vizitacije u 17./18. st. navode nekoliko popravaka i obnova na zvoniku ili oltarima župne crkve. Današnji oblik ona dobiva g. 1811. s unutarnjim uređenjem. Razorni potres od 9. prosinca 1880., čiji je epicentar bio u Kašini, znatno je oštetio crkvu. Unutrašnjost crkve oslikao je ak. slikar Josip Petanjek g. 1932., a od ostatka novca kupljen je oltar Majke Božje Žalosne, rad kipara Ivana Robnika (sjeverni oltar). Do g. 1992. crkva je propala i bila u lošem stanju.
Crkva je obnovljena zauzimanjem župljana i Gradskoga zavoda za zaštitu spomenika kulture g. 1992. – 1996., a od g. 2012. i župna kuća, stube do crkve, okoliš, prozori, ograda i rasvjeta, uz niz drugih zahvata. Glavni oltar ima sliku titulara, a kipovi sv. Vida i sv. Josipa ispred su svetišta. Na pjevalištu se nalaze orgulje, a ispred župne kuće postavljen je spomenik sv. Ivanu Pavlu II. Župa se sastoji od devet sela, a župna crkva izgrađena je na uzvisini u Parku prirode Medvednica iznad glavne ceste. Ove godine župa slavi 800. obljetnicu postojanja (1217. – 2017.).
Mise su nedjeljom u 7.30, 11 i 18.30, a radnim danima u 18 sati. U 17 sati je misa u filijalnoj crkvi koja nema misu nedjeljom. Za Kašinu iz Dubca vozi autobus br. 263. Cesta od Kašine nastavlja se prema Lazu i Mariji Bistrici koja je izgrađena za bana Ivana Mažuranića g. 1878./1879.
