Župna crkva Ugljana izgrađena je na groblju u starom dijelu mjesta. To je jednobrodna građevina sa sakristijom i pročelnim zvonikom koji je zamijenio bifornu preslicu. Prethodna crkva izgrađena je g. 1423. (nadbiskup Blaž Molinus, Mlečanin 1420.- 1427.). Ugljanci su tu crkvu obnovili, povećali i posvetili g. 1684. za vrijeme nadbiskupa Ivana Ev. Parzaghija (1669. – 1688.).
Župa Uznesenja Marijina ustanovljena je g. 1401. i obuhvaća sedam sela: Batalažu, Sušicu, Gornje i Donje Selo, Guduće, Fortoštinu i Čeprljandu. Godine 1714. crkva je produžena i obnovljena te joj je dodana sakristija s južne strane i postavljen glavni oltar. U to vrijeme zadarski nadbiskup Vicko Zmajević (1713. – 1746.) osnovao je sjemenište za svećenike glagoljaše u Zadru, unaprijedio hrvatski jezik i obnovio nekoliko crkava. Današnji je oblik župne crkve od g. 1878. (nadbiskup Petar Dujam Maupas 1813. – 1891.). Najnovije povećanje s obnovom i izgradnjom zvonika izvršeno je g. 1976. za župnika Filipa Rube i nadbiskupa Marijana Oblaka (1969. – 1996.).
U župi su se glagoljske knjige pisale od g. 1601. do 1888. Tamo je od 14. st. do danas djelovalo 155 svećenika glagoljaša. Očuvano je 15 glagoljskih kodeksa, nekoliko tiskanih brevijara i misala te brinjski kalež iz g. 1515.
U unutrašnjosti crkve koja završava ravnim zidom svetišta, bočnim južnim izlazom, sakristijom i pjevalištem, postavljeno je šest oltara s palama ili kipovima. Na glavnom baroknom oltaru s četiri ukrasna stupa nalazi se pala iz g. 1714. koja prikazuje uznesenje Marijino. Bočno do oltara u nišama su kipovi Srca Isusova i Marijina. Ostala tri slična oltara s palama prikazuju silazak Duha Svetoga, Gospu Karmelsku s likovima sv. Ivana Krstitelja i sv. Jeronima te oltar sv. Jurja na konju s vršnom slikom sv. Marije. S kipovima su oltari sv. Antuna Padovanskoga i sv. Josipa. Nedjeljne mise su u 10 sati.
