ŽUPNA CRKVA UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U GORI (I) Preživjela turska pustošenja i velikosrpska razaranja

Po Sisačkoj biskupiji (23) Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u gori (I)

Snimio: Z. Galić | Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori (I.)

Gora je mjestance i župa Uznesenja Blažene Djevice Marije u Sisačkoj biskupiji, u Petrinjskom dekanatu, koja je u srednjem vijeku bila središte Goričkoga arhiđakonata. Župa se spominje u popisu Ivana Arhiđakona Goričkoga g. 1334. i jedna je od triju župa koje su opstale kroz vrijeme ratova s Turcima. Neki smatraju da je u Gori bilo izmješteno sjedište sisačkih biskupa. Posjed u Gori s romaničkom crkvom iz 11./12. st., uz mnoge druge posjede u Hrvatskoj, bio je u vlasti templarskoga reda, uglavnom zahvaljujući naklonosti kralja Andrije II. On templare navodi u darovnici iz g. 1219. u kojoj potvrđuje darovnicu oca Bele III. (1173. – 1196.), a Poncija de Crucea određuje za svojega templarskoga namjesnika u Hrvatskoj. Prema legendi prva je crkva izgrađena na mjestu čudotvornoga kipa Bogorodice.

Kamenu romaničku crkvu iz 11./12. st. templari su preurediti u 13. st. u dvoransku s gotičkim stilom, jedinstvenim na prostoru biskupije. Ona je bila podijeljena na četiri jednaka dijela s bočnim polustupovima i križnim stropovima bez odijeljenoga svetišta. Imala je prozore i rozetu na pročelju te dimenzije 20 x 6 m. Nakon ukidanja reda g. 1312. posjedi Gore i crkve bili su 200 godina u vlasti ivanovaca, koji su crkvi dodali s južne strane kamenu dvostruku preslicu za zvona. Ta je crkva stradala u ratovima s Turcima te je u 18. st. obnovljena u baroku. Nju je posvetio zagrebački biskup Josip Branjug 27. travnja 1736. Imala je glavni pozlaćeni oltar sa slikom i kipovima iz 1739. godine, rad ptujskoga majstora Josipa Risnera i slikara Franje Pachmeira. Bili su ondje još barokni drveni oltari s kipovima sv. Josipa, sv. Ane, sv. Ivana Krstitelja, sv. Antuna Padovanskoga i sv. Tri kralja (prema fotografiji iz g. 1963.). Orgulje su se nalazile na koru, a u lađi propovjedaonica. Na poluoblim su svodovima bili iscrtani medaljoni i ukrasi. Crkva je do temelja uništena g. 1991./1992. u agresiji na područje Sisačke biskupije. Nakon Domovinskoga rata u ruševini crkve pronađeni su kipovi te su obnovljeni u Zagrebu. Pronađen je i 21 kapitel stupova iz templarske crkve.